PRAVOSUĐE RH POD LUPOM ESLJP
Tekst: Panopticum
Foto: M. V.
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu donio je krajem srpnja 2020. godine tri presude protiv Republike Hrvatske u kojima je utvrdio povrede prava na suđenje u razumnom roku. Kako je vidljivo iz službene objave suda, presude su donesene zbog prekomjernog trajanja sudskih postupaka pred hrvatskim sudovima, kao i povrede prava na djelotvoran pravni lijek za duljinu trajanja tih postupaka.
Primjerice, u jednom predmetu protiv RH podnositeljica je prigovarala duljini trajanja postupka naknade štete pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i Županijskim sudom u Zagrebu te neučinkovitosti pravnih sredstava za njene prigovore o prekomjernom trajanju tog postupka.
Europski sud je utvrdio da podnositeljica nije bila dužna podnijeti zahtjev za suđenje u razumnom roku predsjedniku suda temeljem Zakona o sudovima iz 2013. godine, pozivajući se pri tome na svoju raniju odluku.
ULOGA USTAVNOG SUDA RH
Sud je naveo da zahtjev za suđenje u razumnom roku nije učinkovito pravno sredstvo ukoliko se primjenjuje samo za sebe, bez mogućnosti podnošenja naknadnog zahtjeva za isplatu primjerene naknade. Ustavni sud RH, koji u pravilu odbacuje 98 posto svih podnesenih tužbi, je odbacio ustavnu tužbu podnositeljice zbog, kako je navedeno, neiscrpljenja pravnih lijekova utvrdivši da nije mogla podnijeti ustavnu tužbu zbog prekomjerne dužine postupka jer nije iscrpila druga pravna sredstva predviđena Zakonom o sudovima iz 2013. godine.
Budući je to bila prva odluka Ustavnog suda u kojoj je uspostavio takvo pravilo, Europski sud je naveo da podnositeljica nije mogla znati da je u ustavnoj tužbi bila dužna navesti kako je ranije podnijela zahtjev za suđenje u razumnom roku temeljem Zakona o sudovima iz 2005. godine, a u kojem slučaju Ustavni sud ne bi odbacio njenu ustavnu tužbu.
15 GODINA PRAVNE NEIZVJESNOSTI
Nadalje, Europski sud je također utvrdio da je podnositeljici iz Hrvatske povrijeđeno pravo zajamčeno Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer nije imala na raspolaganju učinkovito pravno sredstvo za povredu prava na suđenje u razumnom roku. Ujedno je utvrdio i da je podnositeljici povrijeđeno pravo jer je duljina trajanja postupka od četiri godine i dva i pola mjeseca na dvije sudske razine, prekomjerna. Podnositeljici je dosudio simboličnih 1.250 eura na ime neimovinske štete i 2.500 eura za troškove postupka.
U jednom drugom predmetu protiv RH, Europski sud je utvrdio da je dvjema podnositeljicama i podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer je postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora trajao ukupno 15 godina i 5 mjeseci na tri sudske razine.
Iako je podnositeljima predsjednik Vrhovnog suda RH usvojio zahtjev za suđenje u razumnom roku i odredio rok u kojem je Vrhovni sud RH donio odluku, oni nisu imali pravo na podnošenje zahtjeva za isplatu primjerene naknade temeljem Zakona o sudovima.
Europski sud je stoga utvrdio da zahtjev za suđenje u razumnom roku nije učinkovito pravno sredstvo ukoliko ne postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za isplatu primjerene naknade, a postupak je već nerazumno dugo trajao. Ujedno je utvrdio da ustavna tužba podnositelja zbog prigovora prekomjernog trajanja duljine postupka nije bila učinkovito pravno sredstvo jer Ustavni sud RH nije uzeo u obzir cjelokupno trajanje postupka. Europski sud je stoga dvjema podnositeljicama i podnositelju dosudio svakom po 9.000 eura na ime neimovinske štete na teret Republike Hrvatske.
Osim toga, u još u dva predmeta EU suda protiv RH, Europski sud je spojio i zajednički ispitao dva sudska predmeta hrvatskog pravosuđa.
SUDOVANJE U ZADRU I KARLOVCU
Utvrdio je da je jednoj od podnositeljica povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer je njen postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora pred Općinskim sudom u Zadru trajao 12 godina i dva mjeseca bez ikakvih izvanrednih okolnosti koje bi prekomjernu duljinu opravdale.
Štoviše, Europski sud je utvrdio da je podnositeljici usvojen zahtjev za suđenje u razumnom roku i dosuđena minimalna naknada od tisuću kuna zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku što ukazuje da je postupak trajao nerazumno dugo.
Podnositeljica dosudom tog iznosa nije izgubila status žrtve jer se visina naknade od oko 130 eura ne može smatrati odgovarajućom naknadom u okolnostima tog predmeta, zaključio je sud u Strasbourgu dosudivši 3.900 eura na ime neimovinske štete i 1.275 eura za troškove postupka.
4 GODINE ZA ODGOVOR NA ŽALBU
Drugi, pak, podnositelj je pred Općinskim sudom u Karlovcu pokrenuo ovršni postupak radi uspostave prijašnjeg stanja. Naime, pred Trgovačkim sudom u Zagrebu je nad ovršenikom otvoren postupak izvanredne uprave u kojem je podnositelj sklopio nagodbu. Međutim, EU sud je utvrdio da je podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer su uzastopni ovršni postupci i postupak izvanredne uprave zajedno trajali skoro osam godina. Europski sud se osobito osvrnuo na činjenicu da je Županijskom sudu u Karlovcu bilo potrebno gotovo četiri godine da odluči o žalbi ovršenika. Slučajno ili ne, Općinski i Županijski sud u Karlovcu je već bio predmet medijskih napisa zbog zlouporaba i moguće korupcije pojedinih sudskih djelatnika.
Također, Europski sud je utvrdio i povredu prava na učinkovit pravni lijek jer nije mogao podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade temeljem Zakona o sudovima. Štoviše, utvrdio je i da podnositeljeva ustavna tužba nije bila učinkovito pravno sredstvo jer Ustavni sud RH nije odlučio o meritumu, bez valjanog razloga. Spomenutom podnositelju je ESLJP u Strasbourgu dosudio 4.000 eura na ime neimovinske štete i 1.000 eura za troškove postupka na teret Republike Hrvatske.
