POSLJEDNJI POTRESI U JADRANU OKUPILI ZNANSTVENIKE U EMISIJI OTVORENO HRT-A
Tekst: Panopticum
Foto: HRT
Povodom potresa koji se dogodio u srijedu 27. prosinca 2023. u večernjim satima, jačine 3,8 stupnjeva po Richteru i koji je zatresao područje Dalmacije, preciznije prostor 23 kilometra sjeverozapadno od Splita, te predstavlja nastavak serije podrhtavanja koja su zabilježena tijekom dana, u studiju HRT-ove emisije “Otvoreno” gostovali su doc. dr. sc. Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, zatim geolog i suradnik portala Panopticum prof. dr. sc. Tihomir Marjanac i seizmolog Krešimir Kuk.
Seizmolog Kuk je kazao kako je splitsko područje seizmički aktivno te da je i prije na njemu bilo potresa. Poručio je kako nema očekivanja u seizmologiji. Na svakom seizmički aktivnom području ili onom gdje su se već događali potresi uvijek je moguć novi potres. Kuk je kazao kako zadnjih nekoliko godina ima puno potresa u Hrvatskoj te naglasio kako u seizmologiji nije pravilno vaditi prosjeke i po tome uspoređivati jer naprosto postoje periodi jače i slabije seizmičke aktivnosti.
Drugi gost emisije Otvoreno HRT-a, prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, geolog, rekao je kako su seizmologija i geologija jako povezane. Svi potresi imaju geološku podlogu, odnosno uvjetovani su nekim geološkim procesima. Naime, na Hrvatsku se primjenjuje ponašanje Afričke tektonske ploče u odnosu na Euroazijsku s kojom je u kontaktu. U zoni kontakta Afrička ploča se razbila na niz mikroploča – Jadransku, Dinaridsku, Panonsku – i svaka od njih se ponaša na svoj način. Ovisno o tome kako pritisak dolazi s juga i kakav je otpor tom pritisku sa sjevera, svaka od tih ploča se rotira, prilagođava, dolazi do pucanja stijena i to je ono što mi doživljavamo kao potres, zaključuje prof. Marjanac.
Treći gost emisije, Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na nedavne potrese u Zagrebu i Banovini te napomenuo kako zajednica nije bila spremna za njih. Također, napomenuo je kako su se u potresima u Zagrebu i na Banovini urušili objekti starije gradnje, a dodatan problem je bio i njihovo loše održavanje rekavši usput kako se unazad tri godine, propisi za gradnju nisu promijenili.
