NATO: PREUZIMA LI KGK MJESTO GLAVNE TAJNICE?
Tekst: Panopticum
Foto: NATO/Reuters/UN New York
Iako je Washington taj koji u konačnici odlučuje tko će biti na čelu NATO, odnosno tko će biti glavni tajnik NATO-a, hrvatskim ali i EU medijskim prostorom nanizali su se lobistički novinski radovi koji laganim ritmom najavljuju moguće promjene u kojima se spekulira da bi taj vojni savez ubuduće mogla voditi žena. Naime, glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu potkraj 2022. godine istjeće mandat glavnog tajnika i prema nekim najavama trebao bi početkom 2023. godine preuzeti čelno mjesto norveške središnje banke.
IMENOVANJE U MADRIDU
Slučajno ili ne, najavljene promjene čelne osobe NATO dolaze u vrijeme golemih izazova vođenja NATO-a u krizi izazvanoj ruskim gomilanjem snaga na granicama Ukrajine. Prema protokolu, stalni predstavnici država članica okupljeni u Sjevernoatlantskom vijeću izabrat će kandidata na sastanku u Madridu potkraj lipnja 2022. godine, a u sjedištu NATO-a u Bruxellesu već se nagađa o imenima. Kao što je poznato, vojni savez sedam desetljeća vode muške osobe iz Europe, a sada velik broj EU medija najavljuje da će zapadni vojni blok s 30 država članica izabrati ženu. Podsjetimo, čak 21 od 30 država članica NATO-a dolazi iz Europske unije.
OCVALE FAVORITKINJE IZ EU
Europski mediji spekuliraju da bi nova glavna tajnica NATO-a možda mogla pristići s istoka EU. Usprkos toj neslužbenoj geopolitičkoj najavi s favoriziranjem ženske osobe iz neke od zemalja nekadašnjeg istočnog bloka, EU mediji pozivajući se na izvore iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu najavljuju već neka ženska imena na listi favoritkinja za buduće mjesto glavne tajnice NATO-a. Naime, novinari u Bruxellesu brifirani od činovnika iz EU struktura, nagađaju da bi šanse mogla imati 47-godišnja belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmes, zatim bivša obavještajka i bivša britanska premijerka Theresa May te bivša visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, talijanska političarka Federica Mogherini.
EU FANTAZIJE KONTROLIRA WASHINGTON
Međutim, istočne članice EU koje su ušle u NATO nakon raspada Varšavskog pakta, više ne žele da ih se smatra novopridošlicama i imat će vlastite kandidate. Mediji u EU spekuliraju o nekoliko kandidatkinja koje bi mogle ući u uži izbor za mjesto glavne tajnice NATO-a a među njima se nalazi i ime 65-godišnje Dalije Grybauskaite, bivše predsjednice Litve i bivše povjerenice Europske komisije. Bilo kako bilo, povijest velikih međunarodnih izbora pokazala je da početni favoriti često otpadnu. U tom međuprostoru obično izniknu osobe iz drugog plana kojih u početnim najavama nije bilo među imenima koja se spominju za čelno mjesto NATO-a.
Iako službenih najava zasad nema, među dobro informiranim diplomatskim krugovima ne isključuje se kandidatura bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za vodeću poziciju NATO-a. Neslužbeno, trenutno KGK odbija komentirati svoju eventualnu kandidaturu, ali realno govoreći to i ne bi bilo neko veliko iznenađenje s obzirom da bivša predsjednica Republike Hrvatske iza sebe ima već jedan mandat na dužnosti pomoćnice glavnog tajnika NATO-a.
DIPLOMATSKA STAMBENA SIROTINJA
U slučaju kandidature KGK, hrvatska diplomacija bi zasigurno trebala drugačije posložiti lobistički kadar za tu iznimno zahtjevnu međunarodnu operaciju budući Mario Nobilo kao trenutni veleposlanik pri Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora u Bruxellesu više razmišlja o odlasku u penziju dok istovremeno druga persona veleposlanstva, izvjesni Damir Župan, u funkciji tzv. opunomoćenog ministra odnosno zamjenika šefa misije, više radnog vremena provodi proučavanjem građevinskih oglasa kako povećati svoj siromašni stambeni fond u Zagrebu nego što se bavi poslovima predstavljanja RH pri NATO.
U konačnici, valja naglasiti kako je hrvatsko veleposlanstvo pri NATO u Bruxellesu jedno od napučenijih mjesta u našoj diplomaciji koje je brojčano nabubrilo stranačkim kadrom u vrijeme kukuriku ministrice Vesne Pusić, poznatije u javnosti kao propale kandidatkinje tadašnjeg premijera RH Zorana Milanovića za čelno mjesto UN-a u New Yorku.
