NALAZ MAMUTOVIH KLJOVA-SENZACIJA ILI “SENZACIJA”?
Bombastični naslovi na naslovnoj stranici privlače pažnju čak i onih čitatelja koji rijetko kupuju novine. Ponekad su ti naslovi moderni “stup srama” pa prozivaju pojedince zbog učinjenog ili ne-učinjenog, ponekad služe doslovce zastrašivanju čitatelja, a ponekad (iako prilično rijetko) nas informiraju i o ponečem dobrom što se dogodilo u našem društvu, kao što je npr. uspjeh naših znanstvenika. Povod za ovaj osvrt je članak pod naslovom “Opatijac pronašao kljove mamuta” kojeg je 11.9.2016. objavio Novi List. Kao znanstvenika koji istražuje ledeno doba (pleistocen, kada su mamuti živjeli) i nastoji biti informiran, odmah me privukao naslov u nadi da je kod nas nađen novi fosil mamuta. Kako se u
Tekst: dr. sc. Tihomir Marjanac
Foto: POU Rab
Bombastični naslovi na naslovnoj stranici privlače pažnju čak i onih čitatelja koji rijetko kupuju novine. Ponekad su ti naslovi moderni “stup srama” pa prozivaju pojedince zbog učinjenog ili ne-učinjenog, ponekad služe doslovce zastrašivanju čitatelja, a ponekad (iako prilično rijetko) nas informiraju i o ponečem dobrom što se dogodilo u našem društvu, kao što je npr. uspjeh naših znanstvenika.
Povod za ovaj osvrt je članak pod naslovom “Opatijac pronašao kljove mamuta” kojeg je 11.9.2016. objavio Novi List. Kao znanstvenika koji istražuje ledeno doba (pleistocen, kada su mamuti živjeli) i nastoji biti informiran, odmah me privukao naslov u nadi da je kod nas nađen novi fosil mamuta. Kako se u naslovu navodi da je nalaznik Opatijac, pomislih da je nalaz ovdašnji, na području Istre ili Primorja, što bi zaista bilo na razini senzacije. Nažalost, kako piše u članku, nalaz je iz Austrije. To ne umanjuje značaj samog nalaza, nego senzaciju.
Dakle, za neupućene čitatelje, jedini do sada nalaz mamuta u jadranskom pojasu je iz 1979. g. kada je u akvatoriju otoka Raba g. Franjo Žigo kapetan koče Malin iz Barbata “uhvatio” u mrežu ogromne kosti koje su nakon nekog vremena dospjele u Zagreb, u Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU gdje su određene, i gdje se i danas čuvaju. Kosti pripadaju stepskom mamutu koji je živio na području koje danas pokriva Jadransko more, jer se u to vrijeme (pleistocenu) morska obala nalazila znatno južnije, blizu današnje Palagruže. Taj nalaz nije privukao medijsku pažnju, pa je utonuo u (privremeni) zaborav.
Organizatori Noći istraživača na Rabu, udruga ProGEO-Hrvatska, su 2014. godine donijeli na Rab bedrenu kost i jedan zub “Rapskog” mamuta koji su tada bili izloženi u Infocentru Geoparka Rab (u osnivanju). Tom prigodom prikazana je rekonstrukcija mamuta u prirodnoj veličini i održana su prigodna predavanja, nažalost pred malobrojnom publikom. Iako je nalaz kostiju mamuta na dnu Jadranskog mora prava pravcata senzacija, tako to nije bilo prikazano. Istraživači su skromni ljudi, predani svom radu, pa i onda kada izostane financiranje. Zato u tom samozatajnom duhu nisu skloni senzacionalizmu, nego žele otkriti nepoznate činjenice o objektu ili temi koju istražuju.
Pozitivan duh koji se iščitava iz spomenutog članka svakako odskače od negative koja nas zapljuskuje sa svih strana. No, budimo iskreni, lijepo je da je naš znanstvenik pronašao fosil u Austriji, ali to za njihove prilike nije toliko spektakularno kao što je sličan nalaz u Jadranu. Nažalost, mnogi naši istraživači rade u financijski katastrofalnim uvjetima, pa se o sistematskom timskom istraživanju ne može niti sanjati. Neki geološki projekti ponuđeni za financiranje Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) više puta su odbijani, premda su nudili međunarodnu istraživačku ekipu s mladim znanstvenicima za istraživanje geološke prošlosti naših krajeva u okviru svjetski značajnih tema. Predlagači tih projekata su svake godine ipak sve stariji i sve manje kompetitivni u odnosu na svoje mlađe kolege, a zamjene za njih – nema. Njihovim odlaskom u mirovinu zamrijet će istraživanja tragova oledbi u našim krajevima i povezivanje s europskim prostorima. Tako ćemo se i ubuduće moći hvaliti samo uspjesima naših znanstvenika u inozemstvu. Osim, naravno, uspjesima onih koji su uključeni u elitna istraživanja koja financira HRZZ-a.
Naslovna fotografija: Rekonstrukcija Rapskog mamuta i njegova lijeva bedrena kost ispred Infocentra Geoparka Rab. Na slici su Leonardo Beg iz Pučkog otvorenog Učilišta u Rabu, jedan od domaćina Noći istraživača, dr.sc. Jadranka Lenardić Mauch iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU koja je determinirala kosti mamuta, i prof. dr.sc. Tihomir Marjanac iz Geološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
