NAJNIŽA TEMPERATURA ZRAKA SJEVERNE HEMISFERE
Tekst: DHMZ/Panopticum
Foto: WMO
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) sa sjedištem u Ženevi, mjerodavno tijelo Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodama, objavila je 23. rujna 2020. priopćenje kojim je potvrdila da je -69,9 °C (-93,3 °F) najniža izmjerena temperatura zraka na sjevernoj hemisferi od kada postoje mjerenja. Izmjerena je 22. prosinca 1991. godine na automatskoj meteorološkoj postaji na Grenlandu.
Ovaj temperaturni rekord za sjevernu hemisferu otkrili su nakon gotovo 30 godina od kada je izmjeren klimatski detektivi WMO arhiva meteoroloških i klimatskih ekstrema (Arhiv). Time je -67,8 °C temperatura zraka izmjerena u ruskom gradu Verhojansk (u veljači 1892.) i selu Ojmjakon (u siječnju 1933.) pala na drugo mjesto. Najniža temperatura zraka ikad izmjerena na Zemlji iznosi -89,2 °C (-128,6 °F),a izmjerena je 21. srpnja 1983. na Antartiku na meteorološkoj postaji Vostok koja se nalazi na velikoj nadmorskoj visini.
WMO OSNOVAO METEREOLOŠKI ARHIV
U Arhivu WMO-a se nalaze podaci o najvišim i najnižim temperaturama, količini oborine, najjačim tučonosnim olujama, najdužim sušnim razdobljima, maksimalnim udarima vjetra, najdužim munjama i smrtnosti povezane s vremenom.
Meteorološka postaja u Verhojansku, na kojoj je zabilježen sada stari temperaturni apsolutni minimum za sjevernu hemisferu, privukla je pozornost ove godine kada je 20. lipnja zabilježena temperatura od 38 °C tijekom dugotrajnog toplinskog vala u Sibiru. WMO trenutno provjerava je li to novi temperaturni rekord sjeverno od Arktičkog kruga (nova kategorija u Arhivu). Ovo će istraživanje, koje je još uvijek u tijeku, dati odgovore jesu li se i prije pojavljivale visoke temperature na ovom području.
U doba klimatskih promjena mnogo je pozornosti usmjereno na najviše temperaturne rekorde. Ovaj novi rekord najniže temperature važan je podsjetnik na jake kontraste koji postoje na našem planetu, izjavio je glavni tajnik WMO-a profesor Petteri Taalas. To je dokaz posvećenosti klimatologa i povjesničara vremena da smo sada u mogućnosti istraživati mnoge stare zapise te osigurati bolje razumijevanje ne samo sadašnjih, već i prošlih klimatskih ekstrema. izjavio je profesor Taalas.
ZANEMARENA MOTRENJA I PODACI
Dok je većina procjena klimatskih ekstrema Arhiva obavljena tijekom posljednjih nekoliko godina, klimatski povjesničari povremeno otkriju meteorološke podatke koji su zanemareni, a koji sadrže važne podatke o klimi koje je potrebno analizirati i provjeriti. To je bio slučaj i s ovom nedavno završenom provjerom gotovo 30-godišnjeg zapisa s automatske meteorološke postaje na osamljenom mjestu Klinck na Grenlandu koje se nalazi na visini od 3.105 m blizu topografskog vrha ledenog pokrivača na Grenlandu.
Automatska meteorološka postaja radila je dvije godine u ranim 1990-im kao dio mreže koju je postavilo Sveučilište Wisconsin-Madison kako bi se zabilježili meteorološki uvjeti oko vrha grenlandskog štita tijekom projekta Greenland Ice Sheet. Godine 1994. postaja je vraćena u laboratorij na testiranje, a zatim je poslana na korištenje na Antarktik.
To je bilo prije nego što je WMO počeo provjeravati globalne ekstreme, naime Arhiv je osnovan 2007. godine. Mjerenja s Grenlanda su izašla na vidjelo tek nakon što je panel znanstvenika koji su se bavili polarnom klimom saznao koji su znanstvenici bili prvotno uključeni u istraživanje. Povjerenstvo je pohvalilo znanstvenike na projektu jer su sačuvali podatke umjeravanja i meta podatke mjerenja koje je obavljeno prije toliko vremena. To ukazuje na visok stupanj detaljnog i kvalitetnog motrenja.
Nakon opširne analize opreme, prakse motrenja i sinoptičke situacije u prosincu 1991., panel je jednoglasno odlučio da se prihvati ovo motrenje kao valjano.
INDENTIFIKACIJA SUVREMENIH KLIMATSKIH REKORDA
Ovo je istraživanje istaknulo mogućnosti današnjih klimatologa da osim identifikacije suvremenih klimatskih rekorda mogu biti ‚klimatski detektivi’‚ i otkriti važne prošle rekorde – stvarajući tako visoko kvalitetni i dugoročni zapis o klimi za klimatski osjetljiva područja svijeta, rekao je profesor Randall Cerveny , izvjestitelj WMO-a o klimatskim i meteorološkim ekstremima.
Istraživanja WMO-a imaju svrhu da se unaprijedi kvaliteta motrenja uz pomoć podrobne analize prakse motrenja te pravilnim odabirom opreme.
George Weidner, koji je pomogao dizajnirati postaju, ističe kako je potrebno odabrati sve komponente automatske meteorološke postaje kako bi mogla raditi u ekstremno hladnim uvjetima. Na Grenlandu su sve postaje postavljene pomoću motornih sanjki. Automatska meteorološka postaja morala je biti pažljivo upakirana kako se ne bi uništila tijekom prijelaza preko grube snježne površine. Godine iskustva s pakiranjem na Antarktiku pomogli su nam da sačuvamo svoju postaju i sigurno je prevezemo, kazao je.
Svi detalji ove procjene nalaze se u internetskom izdanju časopisa Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society objavljenom 23. rujna 2020. godine.
