MEDVEDNICA VIŠE NE MOŽE RASHLADITI ZAGREB

Tekst: Ivo Lučić

Foto: Grad Zagreb

Klima na Zagrebačkoj gori iz snježno-šumske promijenila se u vlažnu umjereno toplu klimu, a srednja mjesečne temperature najhladnijeg mjeseca, siječnja, na pada više ispod -3 Celzijevih stupnjeva. Meteorološka mjerenja ukazuju na pozitivan temperaturni trend na svim gradskim postajama Zagreba, koji je doveo do promjene klimatskih klasa.

TOPLINSKO OPTEREĆENJE

U samom gradu Zagrebu ljeta su od umjereno toplih postala vruća, budući su srednje mjesečne temperature najtoplijeg mjeseca, srpnja, porasle iznad 22 Celzijeva stupnja.

Gusto izgrađeni dijelovi grada najtopliji su, a zelene površine, posebno parkovi s visokom vegetacijom hladniji. U tako zagrijanom gradu, površine s vegetacijom ublažavaju toplinsko opterećenje, a ohlađujući učinak ovisan je dostupnoj vlazi u tlu. Stoga je kod dugotrajnih suša ohlađujući učinak zelenih površina značajno oslabljen.

VAŽNOST ZELENIH POVRŠINA

Za zagrebačku klimu posebno je važna Medvednica i njezine šume jer omogućavaju prirodno strujanje zraka, ohlađivanje grada i pročišćavanje zraka te je stoga nužno očuvati postojeće zelene površine u gradu i njegovoj okolici, a po mogućnosti dodati i nove.

S obzirom na to da klimatske projekcije ukazuju na učestalije i dugotrajnije suše u budućnosti, potrebno je predvidjeti sakupljanje i pohranjivanje oborinskih voda za navodnjavanje urbanih zelenih površina tijekom sušnih razdoblja.

ODGOVORNOST SVAKOG POJEDINCA

Suočavanje i borba s klimatskim promjenama zahtjeva konkretne mjere i njihovu ustrajnu provedbu. Svaki pojedinac treba biti odgovoran i svjestan klimatskog otiska kojeg ostavlja na Zemlji.

Potrebno je kontinuirano komuniciranje znanstvene zajednice s javnošću i donositeljima odluka uz isticanje pozitivnih primjera ekološki osviještenog i štedljivog odnosa prema ograničenim prirodnim resursima kojima raspolažemo.