MED S VLASTITOG BALKONA

Kako pišu razni izvori urbano pčelarstvo je sve popularnije u svijetu. Iz godine u godinu i u Zagrebu se pojavljuje sve veći broj pčela. Tijekom vegetacijske sezone volonteri Pčelarskog dežurstva Grada Zagreba svakodnevno primaju na desetke poziva uplašenih građana. U 2012. godini zagrebački pčelari iz urbanog područja Zagreba iznijeli su nešto više od 250, a 2013. godine i više od 300 pčelinjih zajednica, odnosno u dvije godine oko 550 pčelinjih društava s gotovo 11 milijuna pčela jedinki. Impozantna je to brojka koja govori o vitalnosti populacije tih vrijednih kukaca.U nastavku donosimo nekoliko isječaka iz raznih medija koji su pisali o urbanom pčelarstvu:

Priredio: Panopticum

Foto: www.dw.com

Kako pišu razni izvori urbano pčelarstvo je sve popularnije u svijetu. Iz godine u godinu i u Zagrebu se pojavljuje sve veći broj pčela. Tijekom vegetacijske sezone volonteri Pčelarskog dežurstva Grada Zagreba svakodnevno primaju na desetke poziva uplašenih građana. U 2012. godini zagrebački pčelari iz urbanog područja Zagreba iznijeli su nešto više od 250, a 2013. godine i više od 300 pčelinjih zajednica, odnosno u dvije godine oko 550 pčelinjih društava s gotovo 11 milijuna pčela jedinki. Impozantna je to brojka koja govori o vitalnosti populacije tih vrijednih kukaca.U nastavku donosimo nekoliko isječaka iz raznih medija koji su pisali o urbanom pčelarstvu:

„Guillerma Fernandez se tako pridružio sve veće broju stanovnika New Yorka koji iz hobija postaju pčelari i to odnedavno kako je ta praksa postala zakonitom. Njegova kolonija broji oko 50 tisuća pčela, a u gradu New Yorku je trenutno oko 600 pčelara. I ostali veći gradovi sada zuje zbog pčela. „pčelarstvo prolazi kroz svojevrsnu renesansu”, kaže Norman Careck, znanstveni direktor međunarodne udruge za istraživanje pčela. „Ljudi polako shvaćaju da bi bez pčela ostali i bez omiljenih stvari koje jedemo. Isto tako shvaćaju da je potpuno izvedivo baviti se pčelarstvom u urbanim sredinama, na balkonima, krovovima“…,

… „Oni se pridružuju veteranima kao što je Luke Dixon, kazališni direktor koji se u Londonu bavi pčelarstvom posljednjim osam godina. „Kad sam počinjao bilo je gotovo nemoguće držati pčele u gradu jer je ljudima smetala njihova blizina”, prisjeća se Dixon. „Ali oni sada čitaju o velikom opadanju njihove populacije i žele pomoći. Odjednom je pčelarstvo postalo chic. Pčelarstvo je nekada bilo samo hobi umirovljeničke gospode. Danas žene predstavljaju polovicu londonskih pčelara, a 50 posto njih je u 20-ima ili 30-ima.” Dixon trenutno ima osam kolonija u Londonu, jedna od njih je na vrhu luksuznog hotela koji pak u ponudi ima med tih pčela.“…

…“ Ugledna Bečka opera predstavlja ove sezone novu atrakciju: košnicu s približno 60 tisuća pčela na krovu prigodom međunarodne godine bioraznolikosti.
Pčele koje su odabrale krov opere za svoje boravište već su počele proizvoditi med, rekli su organizatori projekta. Operacija se uklapa u projekt “Vielfaltleben” (Biološka raznolikost) koji sponzorira austrijsko ministarstvo okoliša. “Pčele proizvode bioraznolikost… Tim projektom želimo upoznati javnost sa stanjem tih ugroženih radišnih insekata”, izjavio je ministar okoliša Nikolaus Berlakovich na konferenciji za novinare.
Pčele, koje sudjeluju u oprašivanju 80 posto biljaka, među najkorisnijim su životinjama, uz goveda i svinje. Dio meda proizveden na krovu Bečke opere prodat će se na gala večeri u korist projekta bioraznolikosti.“…

…“ U nizu zemalja, posebno u Europi, sve je uočljiviji trend razvoja urbanog pčelarstva tj. uzgajanja pčela u gradovima. Izgleda da je danas gradski ambijent povoljniji za pčele – klima u gradovima je toplija i oni pčelama nude veći biološki diverzitet: uz veliki izbor raznih vrsta cvijeća, u parkovima i uličnim drvoredima se nalazi i veći izbor drveća kao što su kesten, lipa i bagrem. Upotreba pesticida je znatno manja u gradovima nego u polju (u nekim gradovima je potpuno zabranjena njihova upotreba). Zato je gradski med dobrog kvaliteta pa je, na primjer, med iz Londona dobio prvu nagradu na nedavnoj britanskoj nacionalnoj izložbi pčelarskih proizvoda.
Košnice sa pčelama se danas mogu vidjeti u baščama, na balkonima i krovovima Frankfurta, Minhena, Berlina i Hamburga (računa se da u tom gradu ima preko dvije hiljade košnica). Osim stambenih zgrada košnice se nalaze i na krovovima hotela pa čak i na krovu Banke Engleske u Londonu. U nedavno emitovanoj TV emisiji BBC-ja na ovu temu, košnice sa pčelama se danas nalaze i na krovu čuvene Pariške opere kao i na krovu Britanskog parlamenta.“…

…“ Centar Londona je posljednje mjesto gdje biste očekivali da čujete zujanje pčela. Međutim, urbano pčelarstvo sve je popularnije u većim gradovima Velike Britanije. Dr Luk Dikson gaji pčele na krovu londonskog Prirodnjačkog muzeja“…

…“ Popularizaciji urbanog pčelarstva veliki doprinos dala je poznata londonska delikatesna trgovina Fortnum and Mason koja je 2008. godine svoje košnice postavila na krov svojeg dućana na Piccadilly trgu u centru Londona. O košnicama se brine iskusni pčelar Steve Benbow koji tvrdi kako je kvaliteta gradskog meda vrlo visoka i kako nema opasnosti od zagađenja jer su košnice zaštićene. Pčelama su na raspolaganju vrtovi, balkoni i prozori u radijusu od 5 km, a svakako najveći izbor pruža im vrt obližnje Buckinghamske palače.“…

…“ Posljednjih godina je u najvišim svjetskim gradovima primijećen veliki porast broja pčelara, a pčelarstvo zbog umirujućeg efekta nazivaju novom jogom. Pčelinjaci se pojavljuju na najnevjerojatnijim mjestima poput krovova nebodera na Menhetnu ili u Parizu i Londonu… Ipak, nisu svi oduševljeni sa pčelarenjem u urbanim sredinama. Tako je u N. Yorku kazna za držanje pčela 2000 dolara jer su po njihovom zakonu pčele izjednačene sa aligatorima, zmijama i sličnim “egzotičnim ljubimcima… Postavljanje pčelinjaka na nebodere i slična “egzotična” mjesta još uvijek izaziva podozrenje, a kod neupućenih građana i strah usprkos poznatoj činjenici da pčele napadaju samo kada su ugrožene i zbog toga će ovakva vrsta pčelarenja vjerojatno još dugo biti u domenu zanimljivosti (17 November 2008)“…

Dakle, bilo bi dobro i poželjno hrvatski Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše u točkama 2. i 3. izmjenama ili dopunama prilagoditi raznim oblicima urbanog pčelarstva. Koristi su slijedeće: imamo usklađenu zakonsku regulativu s potrebama i trendovima, rame uz rame sa svjetskim pčelarima, opet nešto tražimo i opet se čuje za nas pčelare, sve to marketinški popratimo u medijima i kupci kupuju više naših proizvoda…
Jedini problem je dobiti suglasnost susjeda suvlasnika zajedničkih dijelova zgrade, ali možda je i to olakšano novim izmjenama Zakona o vlasništvu koje su dozvolile davanje u najam i postavljanje recimo antena za mobitele uz samo 50 posto potpisa vlasnika udjela.