KRAGUJEVAČKI ZET NA ČELU JUGOHRVATSKE KOALICIJE
Tekst: Vjekoslav Krsnik
Foto: SDP
Ako je predsjednik SDP-a Peđa Grbin izjavio da je Zakon o hrvatskom jeziku kretenski, što je klasičan primjer mržnje prema hrvatskom identitetu, postavlja se pitanje kakva je osoba i kakav je političar Peđa Grbin. On čak namjerno izbjegava sam naziv “hrvatski jezik”, jer kaže “Treba li nam zakon koji će urediti da govorimo u našoj zemlji našim jezikom”. Zastupnika u Hrvatskome saboru kojega plaćaju hrvatski porezni obveznici koji ne samo da je glasovao protiv usvajanja tog zakona nego ima potrebu da ga dodatno popljuje sasvim se slobodno može nazvati kretenom. To ne bi trebalo biti od neke velike važnosti, ali ako takav političar može okupiti desetak malih ljevičarskih i krajnje ljevičarskih stranaka onda to u ovo pretkampanjsko vrijeme ima posebnu težinu.
PATULJCI LJEVICE
Sasvim je očito da Grbinova koalicija “Za bolju Hrvatsku” što je slogan kopiran iz izborne kampanje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ne predstavlja cijelu ljevicu jer su izvan nje ostali Možemo i Socijaldemokrati pa će u tom pogledu, bez obzira što mislili o HDZ-u, stožernoj hrvatskoj političkoj stranci posao biti olakšan. S Peđom Grbinom i patuljastim ljevičarskim strankama koje uglavnom ne mogu smisliti samu Hrvatsku pa zato i glasuju protiv Zakona o hrvatskom jeziku, te mentalno još žive u propaloj Jugoslaviji takva koalicija ima slabe šanse da na izborima postigne neki veći uspjeh. U stvari Peđa Grbin je okupljajući to šareno društvo s Dalijom Orešković, Ankom Mrak Taritaš, Katarinom Peović i Marijanom Puljak koje su također glasovale protiv Zakona o hrvatskome jeziku zabio sam sebi autogol. S obzirom na činjenicu da sve te male stranke same ne bi mogle preći izborni prag, one su se okupile pod kišobranom SDP-a, jer im je to jedini način da se dokopaju saborske fotelje. To pak znači da je Peđa Grbin žrtvovao svoje vlastite istaknute članove, jer će patuljaste stranke na njihov račun tražiti povoljnije pozicije na izbornim listama.
SUBVERZIVNA POLITIKA
U svakom slučaju ovako sklepana ljevičarska koalicija nije u stanju ponuditi biračima bolju Hrvatsku iz jednostavnog razloga što su za takav izazov nesposobni i nekompetentni. Država se praktički nalazi u ustavnoj krizi zbog dugotrajnog sukoba oko nadležnosti predsjednika Republike i predsjednika Vlade. Sam Peđa Grbin, a još manje netko od preostale devetorice na to nije ukazao. Hrvatska je također suočena s hibridnim unutarnjim ratom koji se vodi na više frontova, a da se tom ratu ne samo ne protive te ljevičarske stranke na čelu sa SDP-om nego čak u njemu i sudjeluju. Samo jedan primjer. Hrvatska ne može biti pravna država ako dozvoljava ilegalno djelovanje neregistrirane Srpske pravoslavne crkve koja čak ni ne priznaje državu Hrvatsku. U tom političkom paradoksu glavnu ulogu odigrao je SDP, a Plenkovićev HDZ nastavio dozvoljavajući vođi “pete kolone” u Hrvatskoj saborskom zastupniku Miloradu Pupovcu da sa svojim SDSS-om i SNV-om nastavlja velikosrpsku politiku u mirnodopskim uvjetima. O toj subverzivnoj politici nema ni riječi u programu te na brzinu sklepane jugohrvatske ljevice.
REKONSTRUKCIJA PRAVOSUDNOG SUSTAVA
Upravo je glasovanje u Hrvatskome saboru o Zakonu o hrvatskome jeziku razotkrilo da ljevica svjesno sudjeluje u unutarnjoj agresiji, jer se suprotstavlja jednom od temeljnih elemenata nacionalnog identiteta. Galamom protiv korupcije vladajućeg HDZ-a dizanjem šake u zrak zazivajući neki totalitarni obračun ne može se boriti protiv korupcije. jer je ona na ovaj ili onaj način bila prisutne i kad je SDP s koalicijskim partnerima bio na vlasti. Uostalom, kad je Ivica Račan prvi put nakon uspostave hrvatske države došao na vlast zaštitio je korupciju naslijeđenu iz vladavine HDZ-a. Prema procjeni CIA-e u prvih deset godina državnosti iz Hrvatske je opljačkano 10 milijardi dolara, a ponudu jedne američke agencije koja se bavi vraćanjem većeg dijela opljačkanog novca Ivica Račan je odbio. Korupcija jest jedan od najvećih problema hrvatskoga društva, ali da bi se ona svela na najnižu moguću mjeru potrebna je temeljita rekonstrukcija i depolitizacija cjelovitog pravosudnog sustava kako bi se stvorili uvjeti za stvarnu borbu protiv korupcije. O tome naravno Grbinova koalicija nije ponudila ništa iz jednostanog razloga što za to nisu sposobni.
To će se najbolje pokazati kad se ove godine bude biralo 10 novih sudaca Ustanvoga suda kojima istječe mandat. Treba podsjetiti da je to politički izabran sud dogovorom HDZ-a i SDP-a pa su se u njemu pored predsjednika suda koji je bio suradnik Udbe s kodnim imenom “gavun” našli takvi politički egzemplari poput SDP-ovke “pipl mast trast as” Ingrid Antičević Marinović i HDZ-ovskog Davorina Mlakara koji je uhvaćen u Austriji in flagranti pri jednom krivičnom djelu. Ovakav sastav ljevice ne predstavlja, dakle nikakvu opasnost za vladajući HDZ bez obzira na niz afera koje ga opterećuju, uključujući i posljednju u kojoj je zbog korupcije s europskim novcem u Geodetskom fakultetu ugrožen i sam premijer Andrej Plenković.
