KLIMATSKA BUDUĆNOST HRVATSKIH GRADOVA – PREDAVANJE PROF. DR. SC. IVANE HERCEG BULIĆ
Tekst: Dario Hrupec/Panopticum
Foto: Univeristas portal
Iduća Priroda uživo koja će se održati u četvrtak, 27. studenog 2025. s početkom u 18.15 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5 u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić donosi zanimljivo predavanje pod nazivom “Brže, toplije, gušće: klimatska budućnost hrvatskih gradova”.
Hrvatski se gradovi, baš kao i ostatak planeta, sve brže se zagrijavaju. Njihova se klima značajno mijenja uslijed urbanizacije, rasta naseljenosti i globalnog zatopljenja. Te promjene više nisu samo znanstvena tema, nego stvarnost koja utječe na zdravlje, infrastrukturu i kvalitetu života.
Uzimajući u obzir reljefnu i klimatsku raznolikost Hrvatske – od kontinentalne unutrašnjosti do mediteranskog priobalja – postavlja se pitanje: zagrijavaju li se svi gradovi jednako brzo? Opažamo li temperaturne promjene i u prirodnom okolišu, izvan područja pod utjecajem čovjeka? S obzirom na to da klimatske promjene donose sve učestalije i izraženije temperaturne ekstreme, važno je potražiti odgovor na pitanje: jesu li oni postali češći i u našim gradovima? Možemo li pouzdano procijeniti kakvi nas klimatski uvjeti očekuju u budućnosti i postoji li prostor za njihovo ublažavanje?
U ovom predavanju pokušat ćemo odgovoriti na ta pitanja kroz prikaz rezultata empirijskih analiza i klimatskih modela, s ciljem boljeg razumijevanja izazova i mogućnosti koje nas očekuju u kontekstu sve toplije budućnosti.
Ivana Herceg Bulić redovita je profesorica pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1996., magistrirala 2001. te doktorirala 2008. godine na PMF-u u Zagrebu. Poslije doktorata se u nekoliko navrata usavršavala na Međunarodnom centru za teorijsku fiziku (ICTP) u Trstu, Italija, gdje je kasnije bila pridružena istraživačica grupe Earth System Physics (2020. – 2025.). Područje njezinog znanstvenog djelovanja obuhvaća dinamičku klimatologiju, klimatske promjene i klimatske ekstreme. Istraživanja se mogu podijeliti u tri grupe: (i) daljinske atmosferske veze i utjecaji procesa velike skale na klimatsku varijabilnost područja sjevernog Atlantika i Europe, (ii) obilježja urbane klime hrvatskih gradova i njihovo toplinsko opterećenje u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima, te (iii) ekstremni vremenski uvjeti u prirodnom okolišu. Ivana Herceg Bulić također uvodi i provodi terenska mobilna mjerenja urbanog toplinskog opterećenja u Hrvatskoj. Nadalje, u sklopu HRZZ projekta CroClimExtremes je 2024. godine inicirala i realizirala postavljanje mreže meteoroloških instrumenata na morskoj i kontinentalnoj strani Biokova i time započela prva takva mjerenja u planinskom području u Hrvatskoj.
Ivana Herceg Bulić obavlja brojne institucionalne i izvaninstitucionalne funkcije. Bila je prodekanica za financije i poslovanje PMF-a (2020.-2025.), a od 2018. godine je suvoditeljica doktorskog studija Geofizike (smjer Meteorologija). Članica je radne skupine za izradu Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, bila je predstavnica Republike Hrvatske u konfiguraciji Programskog odbora Obzor 2020. ‘Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine’ (2017.-2019.) te članica Tehničke radne skupine Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama (2014.-2019.). Sudjelovala je u izradi Programa cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline grada Zagreba u dijelu ‘Prilagodba učincima klimatskih promjena i primjena zelene infrastrukture’. Članica je Hrvatskog meteorološkog društva i Europske geofizičke unije, a od 2016. godine je članica uredništva časopisa Geofizika. Redovito sudjeluje u vrednovanju znanstvenih projekata, recenzira znanstvene radove za domaće i međunarodne časopise te je često uključena u povjerenstva za ocjene i obrane doktorata na domaćim i inozemnim sveučilištima. Inicira i organizira znanstvene i stručne skupove, promiče znanost i struku te pridonosi osvješćivanju javnosti o klimatskim promjenama, nužnosti njihovog ublažavanja i prilagodbi na njih. Posvećena je radu sa studentima, a osim sudjelovanja u redovitoj preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, potiče rano uključivanje studenata u znanstveno-istraživački rad što se očituje u velikom broju mentoriranih diplomskih radova, vođenju stručnih studentskih praksi i znanstvenim publikacijama sa studentima. Za istaknutu znanstvenu djelatnost nagrađena je godišnjom nagradom za znanost PMF-a u Zagrebu (2024.)
