KINA BEZ RADNIKA I UZ POMOĆ ROBOTA ASFALTIRALA 160 KILOMETARA AUTOCESTA

Dok u zapadnim zemljama političari, sindikati i tvrtke raspravljaju o tome jesu li roboti prijetnja i kako regulirati umjetnu inteligenciju, zaštititi radna mjesta i postaviti prihvatljive granice za automatizaciju, u Kini je ta rasprava praktički završena.

Umjesto da postavljaju pitanje „Hoće li roboti zamijeniti ljude?“, vlasti tamo postavljaju drugo pitanje: „Koliko brzo ih možemo uvesti svugdje i učiniti to novom normalnošću?“

Kineski planeri usredotočuju se na to kako i kada automatizirani sustavi postaju standardni dio industrije, a ovaj pristup doveo je do bržih inovacija i praktičnih rezultata. „Od električnih vozila koja dominiraju gradskim voznim parkom do robota koji rade u tvorničkim pogonima, kineski proizvodni sektor se brzo mijenja, potaknut tehnološkim inovacijama i državnom podrškom“, izvještava CGTN News.

Revolucija asfaltiranja

Kina je pokazala budućnost cestogradnje u akciji. Na dionici brze ceste Peking-Hong Kong-Macau, kineski inženjeri dovršili su 157,79 kilometara autoceste koristeći gotovo isključivo autonomne strojeve, robote i dronove – bez fizički prisutnih radnika na gradilištu.

Nije bilo ljudi na terenu koji bi postavljali asfalt, ručno upravljali strojevima ili obavljali zadatke koji su prije zahtijevali stotine radnika. Umjesto toga, sve operacije obavljali su autonomni sustavi: sofisticirani asfaltni finišeri, visokotehnološki valjci i dronovi koji su pratili svaki centimetar posla i održavali preciznost prema zadanim parametrima.

U floti autonomne opreme dominirale su mašine razvijene od strane kineskih proizvođača, poput „Sani” grupacije, čije su robotske jedinice koordinirale rad bez ljudske intervencije.

Roboti na djelu

Dronovi su igrali ključnu ulogu u provjeri kvalitete i topografskih podataka u realnom vremenu, dok su algoritmi optimizovali sve procese na terenu. Autoput su izgradili autonomni asfaltni finišeri, roboti koji su precizno položili asfalt ujednačene širine i kvalitete, bez ljudske kontrole. Robotski autonomni valjci sa sensorima optimizirali su pritisak i zbijanje materijala, čime se postigao standard kvalitete koji često nadmašuje manuelnu gradnju.

Nadzorni dronovi pratili su napredak radova, izrađivali 3D karte i prenosili podatke putem satelitskih sustava u stvarnom vremenu, objašnjavaju vijesti, videozapisi i izvješća Future thinkinga.

Rezultat? Brža i preciznija gradnja i manji rizik za ljude koji bi inače bili izloženi opasnim uvjetima na gradilištu. Ovaj projekt nije izolirani eksperiment, već dio šire kineske strategije da automatizacija postane temelj nacionalnog razvoja, a ne samo dodatna opcija.

Kina automatizira luke, željeznice, logističke centre i pametne gradove, integrirajući umjetnu inteligenciju i robotiku u sve segmente infrastrukture, ali i života. Automatizirani sustavi, na primjer, već upravljaju dizalicama i autonomnim vozilima u lukama, povećavajući učinkovitost i sigurnost te smanjujući potrebu za ručnim radom.