JESU LI ŽELJEZNIČKI PRAGOVI NA KARLOVAČKOM KOLODVORU OPASNI PO ZDRAVLJE?
Tekst: Vedran Morin
Foto: Xpress
Karlovčani, osobito stanovnici gradske četvrti Banija, već mjesecima upozoravaju na snažan i neugodan miris koji se širi s teretnog platoa željezničkoga kolodvora, gdje su uskladištene velike količine željezničkih pragova.
Prema tvrdnjama građana, neugodan miris je najintenzivniji tijekom toplijih mjeseci, a dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su pragovi impregnirani kreozotom – tvari koja se smatra kancerogenom, ali čija je uporaba i dalje dopuštena u željezničkom sektoru.
Miris potječe od hlapivih aromatskih spojeva iz kreozota, koji na visokim temperaturama jače isparavaju. Stanari tvrde da se miris širi do okolnih kuća i stanova te uzrokuje niz neugodnosti, od peckanja očiju i grla do glavobolja i nemogućnosti normalnog provjetravanja prostora.
Iako takve razine izloženosti ne moraju predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, razumljivo je da stanovnici karlovačke Banije traže odgovore i jasnoće.
Sanitarna inspekcija obavila je nadzor na lokaciji. Utvrđeno je da se kreozotirani pragovi nalaze na asfaltiranoj, nepropusnoj podlozi, no njihova prisutnost – navode – sama po sebi nije nezakonita. Naime, prema Uredbi (EU) 2022/1950, koja je obnovila odobrenje kreozota kao aktivne biocidne tvari za zaštitu drva u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012, uporaba kreozota na željezničkim pragovima i dalje je dopuštena u Europskoj uniji.
Državni inspektorat RH ističe da se takvi železnički pragovi u Hrvatsku uvoze kao već tretirani proizvodi te da je Hrvatska jedna od 24 zemlje članice EU u kojima je njihovo stavljanje na tržište legal no.
Kreozot je uljasta smjesa stotina kemijskih spojeva dobivena destilacijom katrana kamenog ugljena. Sadrži policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), fenole, cresole i druge organske spojeve, od kojih su mnogi poznati po iritativnim i toksičnim svojstvima.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificira kreozot kao vjerojatno kancerogen za ljude (skupina 2A). Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) također ga smatra “probable human carcinogen” (vjerojatno kancerogen za ljude).
Izloženost parama kreozota može izazvati iritaciju kože, očiju i dišnog sustava, glavobolje, mučninu i vrtoglavicu, a kod dugotrajnog, intenzivnog profesionalnog kontakta povećan je rizik od raka kože i drugih zdravstvenih posljedica.
Unatoč toksičnosti, kreozot ostaje u uporabi za željezničke pragove jer se smatra jednim od najučinkovitijih i najtrajnijih zaštitnih sredstava protiv gljivica, insekata i truljenja u ekstremnim uvjetima. Zbog toga EU ne zabranjuje njegovu uporabu, ali je strogo ograničava isključivo na profesionalne primjene, uz niz mjera zaštite okoliša i ljudi.
