ISTRAŽIVANJE: MOTIVACIJA HRVATICA ZA RODITELJSTVOM U MLAĐOJ ODRASLOJ DOBI
Tekst: Katarina Jelić, mag. psych.
Foto: Porečka i Pulska biskupija
Zanimljivo istraživanje aktualne demografske problematike u Hrvatskoj proveo je istraživački tim s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija, kojim se nastojala ispitati motivacija za roditeljstvom žena u mlađoj odrasloj dobi te je li ona i koliko povezana s religioznosti, dimenzijama privrženosti te emocionalnim kompetencijama. Osim toga, istraživanjem je ispitana idealna dob rađanja prvog djeteta te željeni broj djece kao i procjena demografske mjere koje bi najviše utjecala na njihovu odluku o broju djece.
Diseminaciju ovih demografdkih rezultata pod naslovom ”Majčinstvo u nastajanju: uloga religioznosti, privrženosti i emocionalne inteligencije” objavljujemo u nastavku teksta i to kako slijedi:
“Istraživanje aktualne demografske problematike u Hrvatskoj proveo je istraživački tim s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija u sastavu: izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović; Katarina Jelić, mag. psych. i Matea Petrović, mag. psych.. Provedenim istraživanjem nastojala se ispitati mogućnost predviđanja motivacije za roditeljstvom na uzorku od ukupno 234 studentice,u dobi od 20 do 30 godina, uglavnom heteroseksualne orijentacije.
Sudionice su procjenjivale razine pozitivne i negativne motivacije za roditeljstvom. Pozitivna motivacija odražava želju za potomstvom, a uključuje motive poput produženja loze, osobnog ispunjenja i jačanja povezanosti s partnerom. Negativna motivacija predstavlja nesklonost roditeljstvu koja se očituje u brigama, bračnome stresu, percipiranom trošku djece, nezrelosti te zabrinutosti za izgled vlastitoga tijela. Smatra se kako su obje vrste motivacije zastupljene kod većine (budućih) roditelja, samo u različitim omjerima. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su studentice još u fazi promišljanja i donošenja odluke. Najizraženiji motivi u korist rađanja djece su osobno ispunjenje i smisao života, a na suprotnoj strani ističu se društvene i ekološke brige. To je u skladu s razvojnom fazom u kojoj se sudionice nalaze i temama koje su mladima važne.
Pozitivna i negativna motivacija za roditeljstvom povezane su sa stupnjem religioznosti i sposobnosti regulacije emocija. To znači da je motivacija za roditeljstvom veća kod studentica koje su religioznije i koje se procjenjuju visoko na sposobnosti regulacije emocija, što je posebno važno u kontekstu odgoja djece. Pozitivna motivacija sudionica u vezi/braku može se predvidjeti isključivo religioznošću, dok je negativna motivacija ovisila o religioznosti, ali i o tome koliko je sudionicama ugodno osloniti se na druge, što je jedna od dimenzija privrženosti koja je podjednako važna za kvalitetu partnerskoga odnosa i odgoj djeteta.
Za žene koje nisu u vezi, pozitivna motivacija mogla se predvidjeti kombinacijom religioznosti, seksualne orijentacije, dobi, anksioznosti i emocionalnog upravljanja. Drugim riječima, heteroseksualne studentice koje su ujedno starije,religioznije, manje anksiozne u odnosima te sposobnije regulirati emocije, motiviranije su imati djecu. Slično tome, negativna motivacija varira ovisno oreligioznosti, korištenju kontracepcije i emocionalnomupravljanju. Manje religiozne studentice sklonije su korištenju kontracepcije te imaju izraženiju negativnu motivaciju za roditeljstvom, što se posebno ističe kod onih koje slabije procjenjuju svoje vještine regulacije emocija.
Većina sudionica (oko 63%) smatra da je idealna dob za rađanje prvoga djeteta između 25 i 29 godina. Polovica studentica koristi kontracepciju pri svakom snošaju (50,9%), nasuprot 26,5% onih koje nikad ne koriste kontracepciju. Gotovo 50% sudionica planira imati dvoje djece, njih skoro 30% želi troje ili više djece, dok 13% uopće ne planira imati djecu. Ovaj nalaz je posebno zanimljiv jer istraživanja kažu kako oba partnera utječu na namjeru imanja djeteta, dok broj djece više ovisi o namjerama žena. Naše studentice su uglavnom podržavale žene koje odluče nemati djecu, odnosno ne osuđuju takvu odluku.
Od ponuđenih primjera demografskih mjera, studenticama su za donošenje odluke o broju djece najvažnije ove tri mjere: dostupnost osnovne zdravstvene skrbi za majku i dijete (pedijatara i ginekologa), zatim poticanje očeva na aktivnije uključivanje u brigu o dojenčadi te subvencioniranje stambenih kredita ili najamnine, što bi značilo da obrazovane žene u mlađoj odrasloj dobi prvenstveno trebaju kvalitetniju zdravstvenu skrb i promjenu tradicionalnih rodnih uloga u kućanstvu, barem kada je u pitanju skrb o djetetu.”
Izvor: Vučenović, D.; Petrović, M.; Jelić, K. (2024). Motherhood in the Making: Key Determinants of Parenthood Motivation in Young Adult Women. Preprints, 2024091302. https://doi.org/10.20944/preprints202409.1302.v1 . Cjeloviti članak s rezulatatima istraživanja na engleskom jeziku u neslužbenoj verziji dostupan je na internetskoj poveznici: https://www.preprints.org/manuscript/202409.1302/v1
