IOR PROVEO MONITORING FLORE I FAUNE U PODMORJU OTOKA VISA I BIŠEVA
Tekst: R. F.
Foto: IOR
Početkom kolovoza 2020. istraživači Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita izvršili su terenska istraživanja obale i podmorja otoka Visa i Biševa. U četverodnevnom istraživačkom radu zabilježena je rasprostranjenost i utjecaj stranih vrsta poput raka Percnon gibbesi, algi Caulerpa cylindracea i Lophocladia lallemandii, zatim utvrđivanje stanja morskog okoliša metodom CARLIT, te proučavanje razvoja i stanja „trotoara“ i neobjašnjivo masovno ugibanje plitkovodnih koralinskih algi. Osim toga, znastvenici IOR-a provjerili su prisutnost zaštićenih i ugroženih vrsta kao što je igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus) te terenski prikupljenim podacima otvorili brojna pitanja i postavili znanstvene hipoteze.
Naime, terenska istraživanja IOR-a su osnovni izvor informacija u znanstvenom radu. Terenska istraživanja stranih vrsta obale i podmorja otoka Visa i Biševa realizirana su kroz projekt „Benthic NIS“ kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. U nastavku donosimo kraće zabilješke i fotografije znanstvenika IOR-a o stanju flore i faune s posljednjeg terenskog istraživanja u akvatoriju otoka Visa i Biševa.
Rak (Percnon gibbesi)
Rak je zabilježen pojedinačno na više mjesta oko otoka Visa između 0 i 5 m dubine. Ovo je strana vrsta najvjerojatnije porijeklom iz Atlantika, pronađen prvi put u Sredozemlju 1999. godine, a u Hrvatskoj 2014 godine. Na pojedinim manjim lokacijama blizu Komiže, brojnost je proteklih godina dosezala i 5 jedinki na kvadratnom metru. Zašto i kako se rakovi grupiraju i zašto je ove godine njihova gustoća mala ostaje nepoznanica.
Igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus).
Preko tridesetak jedinki izbrojano je u samo jednom ronjenju uz zapadnu stranu otoka Biševa na dubinama između 5 i 15 m dubine. Prema našim podacima, ovo je područje s najbrojnijim jedinkama ove vrste na plitkom dnu u Hrvatskom podmorju. Ježinci na ovoj lokaciji prate se već duže od desetak godina. Igličasti ježinac strogo je zaštićena vrsta u RH, a navedena je i u Barcelonskoj i Bernskoj konvenciji kao vrsta koja zahtjeva posebnu zaštitu.
Trotoar
Trotoar je biološka formacija nastala rastom koralinske alge Lithophyllum byssoides. Trotoar se razvija u zoni plime i oseke, može doseći debljinu od jednog metra, a njegov razvoj traje stoljećima. Trotoari se također razvijaju u zasjenjenim područjima s jačim valovanjem, a na Visu i Biševu su posebno česti. Međutim, u većini dobro razvijenih trotoara nema živih algi vrste Lithophyllum byssoides, a razlog tome nije jasan. Pretpostavljamo da je problem u porastu razine mora kojeg ove spororastuće vrste ne mogu slijediti.
Strane vrste algi
Zelena Caulerpa cylindracea i nježna nitasta crvena Lophocladia lallemandii. Caulerpa cylindracea proširena su gotovo posvuda oko Visa i Biševa, a najinvazivija je na dubinama između 30 i 40 m. Lophocladia lallemandii za sada je zabilježena jedino na zapadnoj strani Biševa ali se očekuje njeno brzo širenje. Alga je iznimno invazivna u nekim područjima Sredozemnog mora kao što su Balearsko otočje.
Ugibanje koralinskih algi
Stjenovito dno u zoni plime i oseke područla terenskog istraživanja naseljavaju većinom koraste koralinske alge. Koralinske alge su crvene alge koje u svoje tkivo ugrađuju kalcijev karbonat pa su obično čvrste poput kamena. Zadnjih nekoliko godina prati se kako se na dosta područja događa njihovo ugibanje, a vidljivo je po neobično svijetlom sloju u zoni plime i oseke. Procijenjeno je da je ovo ugibanje zahvatilo preko 90 posto obale Biševa i Komiže. O kojim je vrstama točno riječ tek se treba utvrditi jer je njihovo prepoznavanje iznimno zahtjevno i često nemoguće bez primjene molekularnih metoda i elektronskog mikoskopa. Što uzrokuje ovo masovno ugibanje nije zasad jasno. Preostatak koralinskih algi u zoni plime i oseke su prevlake svjetlo ljubičaste boje. Područje je zahvaćeno neobjašnjivim i masovnim ugibanjem koralinskih algi, a vidi se kao “izbjeljivanje”.
