HRVATSKO GEOGRAFSKO DRUŠTVO O KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Tekst: HGD

Foto: Pixsell

Hrvatsko geografsko društvo kao nacionalno udruženje stručnjaka koji svojim znanstvenim i profesionalnim znanjima desetljećima nastoje pridonijeti uspješnijem prostornom planiranju kao jednom od ključnih instrumenata aktiviranja razvojnih potencijala, ali i zaštite prostora, pridružuje se nizu očitovanja akademske zajednice o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju. Smatramo da su promjene postojećeg zakonodavnog okvira nužne, ali da Konačni prijedlog ne odgovara adekvatno na njih.

Posebno naglašavamo:

1. S razvojnog gledišta prostor je ograničen i neobnovljiv resurs, što posebno dobiva na značenju u uvjetima sve nepovoljnijih lokalnih i regionalnih posljedica narušene globalne ekološke ravnoteže, visokog stupnja iscrpljenosti prirodnih izvora te sve intenzivnijih pokušaja njegove komodifikacije. Smatramo da Konačan prijedlog nedovoljno uvažava ovu važnu činjenicu i otvara mogućnosti za daljnje nekontrolirane nasrtaje na prostor.
2. Prostorno planiranje obuhvaća cjelokupni teritorij Republike Hrvatske te su stoga u njegovu središtu i kvaliteta života stanovništva, ali i kvaliteta prostora koju neraskidivo čine krajobrazne i ekološke funkcije i usluge. S obzirom na to da je kvaliteta života zajednice organski povezana i uvjetovana valorizacijom raspoloživih prostornih resursa, sposobnost prepoznavanja, optimalnog vrednovanja i zaštite tih potencijala ima ključno značenje na svim razinama prostornog planiranja i uređenja, od lokalne do nacionalne. Učinkovito planiranje mora uzeti u obzir i očuvanje te valorizaciju ekosustavnih i krajobraznih funkcija koje predstavljaju temelj prirodnog kapitala i dugoročne otpornosti prostora, posebno u svjetlu klimatskih izazova. Usluge ekosustava, krajobrazna cjelovitost i sposobnost prostora da održava svoje prirodne procese ključni su elementi održivog razvoja jednako važni kao i potrebe lokalnih zajednica. Smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno prepoznaje ovu širu dimenziju prostora, osobito u ruralnim i ekološki osjetljivim područjima, što može dovesti do neravnoteže s nesagledivim posljedicama. Također smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno pažnje posvećuje značenju prostora za kvalitetu života lokalnog stanovništva, posebno u ruralnim područjima Hrvatske koja se de facto ne spominju u tekstu.
3. Partikularistički pristupi, kako sektorski tako i onaj temeljen na korištenju zoniranja kao ključnog mehanizma planiranja i upravljanja prostorom, nisu više dovoljni kao odgovor na kompleksne izazove suvremenog društva. Pozitivna europska iskustva daju prednost integralnom, cjelovitom i dugoročnom strateškom planiranju prostora. Takav pristup rezultira stvaranjem vizije, ciljeva, mjera i instrumenata implementacije kojima se nastoje ostvariti puni razvojni potencijali konkretnog područja. Smatramo da je započeta javna rasprava prilika da se prostorno planiranje u Hrvatskoj sagleda i na ovakav način.

Zbog svega navedenog, podržavamo Pismo Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU predsjedniku Vlade Republike Hrvatske kojeg potpisuje njegov predsjednik akademik Nikola Bašić te reagiranja ostalih strukovnih društava koja su ukazala na potrebu daljnje javne rasprave u procesu donošenja Zakona o prostornom uređenju.