HRVATSKI BANKARSKI KARTEL

Tekst: Marko Bonifačić

Foto: MUP RH/Panopticum

Osvjestio sam se kad sam u MUP-u, PU Zagreb u Heinzelovoj, uočio i uzeo sa štafelaja letak protiv lihvarenja. Letak lijepo kaže da je lihvarska kamata svaka kamata veća od 8 posto zakonske zatezne kamate godišnje. Sada je, inače, zakonska zatezna kamata 6,5 posto.

LIHVARENJE HRVATSKIH BANAKA

Dakle, u RBA banci imam dopušteno prekoračenje minusa po tekućem računu na koje se obračunava 9,2 posto kamata. Slično je kod drugih banaka pripadnica hrvatskog bankarskog kartela. Pitao sam u RBA na šalteru i rekoše mi da to se odnosi na one što nude kredite na banderama a ne na uglednu RBA banku. Podnio sam nakon toga kaznenu prijavu upravo MUP-u, odazvavši se na njihov letak kao savjesni građanin koji dapače sve to uredno plaća. Koji tjedan nakon toga dogodilo se da je predsjednik uprave RBA, izvjesni gospodin Mueller dao ostavku zbog afere sa pritiskom RBA na sud. Međutim, tom prilikom je Mueller nahvaljen od RBA da je super direktor, a eto odlučio je herojski podnijeti žrtvu za RBA. Nasljedila ga je Liana Keserić, što je primljeno sa oduševljenjem, jer, eto, imamo ženu predsjednicu uprave velike banke. Onda sam nakon toga opet dobio izvod sa tekućeg i opet vidio da mi je kamata na dopušteno prekoračenje ostala ista od 9,2 posto. Dakle, meni bi se zapravo isplatilo da padnem u nedopušteni minus, jer onda mi je u RBA manja zatezna kamata od “ugovorne”. Loše bi bilo tada što bih vjerojatno uskoro bio tužen hrvatskim aparatčik kreativnim bilježnicima, odnosno sudovima. Međutim, nije isključeno da bih tada na sudu uspješno potegao pitanje lihvarenja, kad se već na to bio pozvao i MUP, i osvjestio me, a možda bi se osvjestio i neki sudac. Postavio sam odštetni zahtjev koji nije velik ali je za nekoga poput mene izgledao sladak kad se umnozi 100.000 puta i to zahtjev da mi predsjednik  RBA banke, Mueller u roza kuverti dostavi kamate koje mi je skidala RBA preko 8 posto, a možda sada i preko 7,5 posto. Kako je sada žena predsjednica uprave prihvatio bih i kuvertu nježnih boja. Rekao bih da se trećerazredni austrijski menadžer Mueller ovakvo kamatarenje u Austriji ne bi usudio tražiti ni od svoje partnerice ili partnera. Ali u Europskoj Hrvatskoj važe neka druga pravila…

HPB OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE

Već kojih mjesec dva HPB u svakoj poslovnici na billboardima i na letcima nudi za rođendan svojim kreditnim dužnicima oprost anuiteta u mjesecu kad imaju rođendan. Radi se o ambicioznom jednostranom obećanju nagrade što pravno obvezuje. Doduše, vrlo sitnim slovima koja se ne vide sa pulta na šalteru nejasno je da li se radi o nekom tekstiću ili o rezbarenom hrvatskom pleteru. Piše nešto kao za daljnje informacije oko oprosta anuiteta raspitajte se na websiteu ili dođite na šalter. Ja naime imam kod HPB nenamjenski kreditić sa 6,5 posto kamate koji uredno otplaćujem, a koja kamata kredita je dakle ispod MUP lihvarske kvalifikacije od 8 posto, dakle tu nema lihvarenja ali ima nećeg drugog.

Očekivao sam naime HPB-ovu crvenu kuvertu za moj rođendan u mjesecu u kojoj bi me dosljedno HPB obradovala da će mi oprostit anuitet za veljaču. Međutim, to se nije zbilo. Otišao sam na HPB šaltere u nekoliko njihovih poslovnica gdje su mi iznenađeni davali donekle različita objašnjenja, poput:  “To nije to kako vi mislite… To važi za kredite od Nove godine 2020.”, što inače ne piše na billboardu ni letku, itd.

Tako sam se već doista uzbudio na HPB billboarde i letak ali ubrzo sam shvatio da od HPB obećanja – ludom radovanja, neće biti ništa. Ne znam zašto se HBP odvažila na ovakvo obećanje “bez k… u svatove”.  Naime, ovakvo “DA znači NE”, a ambiciozna objava HPB je ne samo neozbiljna nego i pravno nedopustiva, odnosno obvezujuća kad je već izvaljena. Ne samo zbog svjesne obmane mene urednog platiše kredita već i drugih potrosača. U ovom konkretnom slučaju moguće je da bih dobio spor čak i na hrvatskom nezavisnom aparatčik sudu za naplatu jednostrano obećane nagrade.

HNB KAO REGULATOR PRITUŽBI

U HNB, nezavisnom europskom regulatoru pritužbi krenuh preko porte prvo predate pismeno na urudžbeni. Naime, obratio sam se 11. veljače 2020. na HNB uredno na portu uz prijavu na ulazu gdje su mi međutim čuvari lijepo objasnili (pokazao sam letke MUP i HPB i vrlo kratko rekao zbog kojih prigovora sam na HNB) da sve trebam prijaviti prvo pismeno i na urudžbenom dobiti Ur. broj, pa će mi HNB valjda odgovoriti. Pitao sam da li i strani i nešto malo domaćih vlasnika hrvatskog bankarskog kartela kada dolaze u HNB trebaju ići preko porte i urudžbenog prvo napismeno? No, očito izgleda da jedan obični kreditni smrtnik-građanin nije tako “važan” da bi ga se makar pripustilo do nekog referenta u HNB u uredovno vrijeme.

Ne znam da li guverner HNB Vujčić i nadalje trčkara stranim vlasnicima hrvatskog bankarskog kartela u Kitzbuehel budući je jednom prilikom čak za rukicu poveo i novog premijera Oreškovića, što međutim do danas nije ostalo razjašnjeno tko je to platio.

Naime, koji se premijer prvo, dakle išao preporučiti u Kitzbuehel, i to prije nego što se predstavio u Hrvatskom Saboru da bi nakon toga nekakvi direktorčić Unicredita Nielsen preko TV izjave zaprijetio Hrvatinićima: “Nemojte dirati neovisnost centralne banke!”

JEDENSTVENI PRAVOSUDNI POREDAK

Što je starim ovrhama i kamatama koje se još vode na sudovima? Jedno vrlo neugodno pitanje je to da hrvatski aparatčik nezavisni sudovi već godinama u ovrhama dužnika građana u korist banaka vjerovnika odnosno sada od ne tako davno uvedenog big business otkupa potraživanja uredno svojim odlukama odobravaju ovrhe u kojima se alimentira zatezna kamata iz ranijih godina od 15 posto godišnje.

Što je tu onda sa MUP-ovim letkom koji kaže da je sve preko 8 posto lihvarenje i što je sa smotanom jedinstvenošću hrvatskog pravnog poretka? Ovdje se ne bi radilo o kaznenom djelu jer takvo postupanje su, dakle, odobrili sudovi. Međutim, radi se o uhodanom nemoralu i fiksaciji hrvatskih aparatčik sudova na Zakon, zakon, zakon & trebaju se poštivati pravomoćne odluke nezavisnih sudova… Zar ne postoje i ustavna i ljudska prava dužnika pa i socijalna ljudska prava koja bi trebala biti iznad Zakona, zakona, zakona?

Molim lijepo, evo vam pismenih pritužbi a mogu vam predočiti i letke, odnosno prošećite do centrale HPB i pogledajte ambiciozne billboarde, pa tamo uzmite HPB letak crveni… Možete potegnuti i do MUP PU Zagreb u Heinzelovoj gdje je na štafelaju dvije godine bio MUP-ov letak o kamatarenju. Odmah u istoj zgradi MUP-a je Krim-policija…, i prije zelenog Kitzbuhela i dok još nije isteklo obećanje u kojoj imam za moj rođendan obećan HPB dar.

I NAKON ŠTO SE SVE ZALJULJALO, BANKARSKO KAMATARENJE SE NASTAVLJA

Podnio sam još prije razmaha korona krize kaznenu prijavu protiv bankarskog kamatarenja po minusima po tekućem računu i zbog obmane od strane HPB letka ali kaznena prijava je zagubljena i ne može se naći. Međutim, i nakon razornog potresa u Zagrebu banke koje su očito “Ero sa onoga svijeta” nisu smanjile kamate na dopušteni minus po tekućem računu.

Sad više nije bitan ni MUP letak koji poziva građane da prijave kamatarenje preko 8 posto odnosno preko zatezne kamate koja je bila 6,1 posto jer i svi drugi građani ne bi trebali uzimati vizu za pakao budući me

Raiffeisenbank Austria Croatia redovnim izvodom za ožujak obavjestila da je zatezna kamata povišena na minimalno 6,99 posto. Kako to moguće ako HNB oslobađa silna sredstva i limite i daje kredite po 0,5 posto a trebali bi navodno doći i iz Europe silne milijarde s kamatom od 0,2 posto?

Erste bank Croatia kaže sve je po zakonu. Možemo ugovornu kamatu na dopušteni minus računat do 50 posto iznad zatezne kamate. Prvo kamata na dopušteni minus nije ugovorna nego je jednostrano diktirana, uzmi ili ostavi, i ne pregovara se tko neće bankarske kamatarske uvjete. Naime, prije ali i nakon korona krize, svi koji neće pristati na bankarske uvjete neče ni dobiti odobreni minus. Možete doista možda tako po zakonu, gospodo, bankarski kamatarit ali i ne morate. Mnogo toga će zaljuljat ova korona potres kriza…