HR TURIZAM PO GARIJU I BARBARI
Tekst: B. Dobrijević
Foto: HGK / JL
Prvi znakovi za alarmiranje hrvatskog turističkog sektora dogodili su se već tijekom mjeseca svibnja 2019. i to nakon što je Državni zavod za statistiku objavio turističke podatke za prva četri mjeseca ove godine iz kojih je bilo vidljivo da u Hrvatskoj od početka ove kalendarske godine nedostaje ozbiljna brojka od nekoliko stotina tisuća putnika.
ZA LOŠE REZULATATE OKRIVILI METEOROLOGE I KIŠU
Slatkorječivi ministar turizma Republike Hrvatske, Gari Cappelli i njegova desna ruka Barbara Mesić (ex Medved) kao i direktor HTZ-a, Kristjan Staničić za sve su okrivili meterološke uvjete i upornu kišu. Iako se posljednjim medijskim objavama čelnih ljudi Ministarstva turizma RH o pozitivnim financijskim učincima u turističkom sektoru u ovoj kalendarskoj godini želi umiriti domaća javnost, prava, uznemirujuća slika o trenutnom stanju hrvatskog turizma dolazi s terena.
NISU JOŠ NAUČILI PRVU TURISTIČKU LEKCIJU
Bilo kako bilo, Gari i Barbara, kao i pobočnik Staničić nisu još naučili da se u prvi plan turizma svake zemlje stavlja ukupni broj paxova, dakle putnika, a tek onda financije. Turistička formula kaže da se prvo zbrajaju putnici a tek onda novac. Jer, kad ima prvog, logično da ima i drugog.
NESRAZMJER U KVALITETI KREVETA
Međutim, čini se da na naplatu dolazi dugogodišnja nesposobnost u pronalsku novog ciklusa investicija u hotele tako da trenutno na Jadranu vlada veliki nesrazmjer u ponudi kreveta obzirom na kategorizaciju i udio koji čine privatni iznajmljivači apartmana i soba. Osim toga, veći potres hrvatskog turizma mogao bi prodrmati državne financije budući je prihod od turizma probio magični udio od preko 20 posto ukupnog BND-a, što u svojoj strukturi financija nema niti jedna zemlja na svijetu.
HTZ POPUNIO PREDSTAVNIŠTVA NESPOSOBNIMA
Nadalje, regrutiranje nesposobnog kadra u inozemnim čelijama HTZ-a također se sada pokazuje da ti delegirani ljudi po stranačkom ključu, a ne po znanju i svojim kompetencijama, nisu u stanju promptno reagirati na najnovije EU i svjetske turističke izazove i aktivirati mehanizme za pojačanom marketinškom aktivnošću u cilju bolje prodaje onog što nam je trenutno prazno. Dakle, kreveta i svega drugoga što ide s tim pod ruku. Kada se uzme u obzir devastirana domaća zrakoplovna kompanija Croatia Airlines koja je nije u stanju uz sve turističke blagodati zemlje iz koje potječe poslovati pozitivno, htjeli mi to ili ne, dolazi do negativnog sinergijskog učinka kakav se upravo odvija pred našim očima.
TULUMARENJE PO AUSTRALIJI
U prilog tome govori trenutno tulumarenje prvog čovjeka HTZ-a po dalekoj Australiji, državi u kojoj živi više stotina tisuća hrvatskih iseljenika i koji redovno putuju u domovinu po obiteljskoj tradiciji a ne po turističkoj ponudi kako je zamišlja gospodin Kristjan Staničić. Tim više što Croatia Airlines u 30 godina svog poslovanja nije bila u stanju povezati poput jugoslavenskog JAT-a Australiju s Hrvatskom i obratno, a što je uostalom i bila misija prilikom osnivanja nacionalne avio-kompanije. Isti problematični slučaj imamo sa zračnim prometom s Kanadom i sa SAD-om gdje se trenutno zračni most između Philadelphije i Dubrovnika u smislu direktnog leta slavi u Hrvatskoj kao nacionalni događaj godine a ne kao poslovni potez u stvaranju profita američkog avioprijevoznika American Airlinesa.
