HNES NAJAVLJUJE PROGLAŠENJE IGP HRVATSKE DRŽAVE PREMA KONVENCIJI UN
Tekst: prof. emeritus Zvonimir Šeparović
Foto: Z. Gregurić
Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) izdaje priopćenje za projekt pod nazivom „Budnica hrvatskog nacionalnog suvereniteta“, te ujedno najavljuje Actio Popularis – Narodnu akciju proglašenja Isključivog gospodarskog pojasa (IGP) hrvatske države, prema Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982. godine, čime ostvarujemo državni suverenitet na još toliko Jadranskog mora koliko ga sada imamo. Narodna akcija HNES-a će se održati u subotu, 21. rujna 2019. s polaskom brodova u 10 sati iz Zadra na hrvatsku crtu IGP.
Isključivi Gospodarski Pojas (IGP) je novi institut Prava mora i Međunarodnog javnog prava, koji je pomirio, kroz cijelu povijest nepomirljiva, suprotstavljena stajališta: egoizma suverenih država i idealizma slobode otvorenog mora. Od granične crte teritorijalnog mora, obalne države dobivaju još 200 morskih milja, odnosno crte polovice u malim morima, velike površine otvorenih mora stavlja pod jurisdikciju suverenosti država, s time da ostavlja slobodnu plovidbu po načelu „mora kao baštine čovječanstva“.
Isključivi Gospodarski Pojas je propisan, nacrtan i upisan za obalne države svih kontinenata, a može se dobiti samo: javnim objavljivanjem proglašenja. Državi donosi golemu korist u istraživanju i iskorištavanju mora, čak i na načine koji će biti otkriveni u budućnosti, te suvereno čuvanje svog novog plavog, slanog blaga. Svoje: proglašavam! reklo je više od 140 država svijeta.
Hrvatska država se tog međunarodnog prava, odnosno obveze prema blagodati svoga naroda, do sad odriče – uporno, neutemeljeno i neopravdano. Akademik Vladimir Ibler, član svjetskog tima koji je 20 godina pisao Konvenciju 82 UN-a o Pravu mora, ostavio nam je zapisano: „Kako nema niti jednog valjanog razloga, niti pravno logičnog objašnjenja za neproglašavanje, državna vlast ima političku i pravnu odgovornost… ne postoji ništa važnije za Hrvatsku, nego što je novi institut IGP, što hrvatskoj politici postavlja pitanja od prvorazredne važnosti… IGP valja proglasiti, jer ga, u suprotnom „nema“… to treba bezuvjetno prihvatiti… eventualno protivljenje nužnosti proglašenja bilo bi posve promašeno i suprotno ujednačenoj praksi država koje su to proglasile… struka tvrdi da je pravo i interes Hrvatske u tom pitanju apsolutno i ne vide razloge protiv proglašenja. Neproglašavanjem gospodarskog pojasa odričemo se vrlo vrijednih novih prava u istraživanju i korištenju mora, čuvanje sigurnosti i obrambenih vrijednosti države… odlučivanje o neproglašavanju je odgovoran čin… hoće li se obalna država odlučiti, ili ne, za proglašenje, znači da za neproglašavanje zakonodavna i izvršna vlast moraju imati opravdane razloge. A ako ih nema, onda za posljedice snose odgovornost. “Institut IGP“ ne zastarijeva, on je tu i čeka proglašenje, jer bez toga ne postoji. Dosadašnji dugotrajni, uporni „zločin propusta“ mora se hitno ispraviti. Svako odugovlačenje zbraja nenadoknadive gubitke, ali i povećava opasnost da će daljnje prepuštanje mora nad kojim možemo imati suverenitet, biti prepušteno anarhiji otvorenog mora, i toliko ga osiromašiti i zagaditi, da nećemo imati što istraživati, iskorištavati i čuvati. Ne može se više trpiti činjenica da neproglašavanje IGP značii nesudjelovanje u eventualnoj mogućnosti povećanja vlastitog državnog morskog područja.
Zato će hrvatski narod, koji je jedini nositelj suvereniteta hrvatske države, od trenutka upisivanja na listu Ujedinjenih narodnih država svijeta (22. svibnja 1992.) u subotu 21. rujna 2019. godine u 10 sati sa rive u Zadru brodovima otploviti na crtu našeg hrvatskog IGP, i proglasiti gospodarski pojas Hrvatske.
Uz povijesnu zastavu koju je na Kninskoj tvrđavi poljubio pok. Predsjednik Tuđman,
Uz blagoslov viskog crkvenog dostojansvenika,
Uz domoljubni umjetnički program,
Uz razgovor učenih glava u brodskom salonu (‘ploveći simpozij’) koje imaju što reći o ovoj akciji i budućnosti Lijepe naše.
Odluku ćemo poslati UN-u, EU, hrvatskim institucijama i svekolikoj javnosti.
Za Hrvatsko nacionalno etičko sudište – predsjednik, prof. emeritus Zvonimir Šeparović