AKADEMSKE VEZE: ULOGA KINE U HRVATSKOJ

Tekst: Central European Institute of Asian Studies

Prijevod s engleskog: P. L.

Foto: Marko Lukunic/Pixsell

Veze između Narodne Republike Kine i Republike Hrvatske u području visokog obrazovanja, istraživačke suradnje te gospodarstva općenito bile su u stagnaciji od pridruživanja Hrvatske formatu suradnje 14+1 i inicijativi Pojas i put (BRI). Međutim, 2017. godine, pod vodstvom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), suradnja u okviru inicijative 14+1 ponovo je ojačala. Iako Hrvatska nema značajnije akademske veze s kineskim partnerima u usporedbi s drugim zapadnim državama članicama Europske unije (EU), pod aktualnim se vodstvom razvijaju veze u akademskoj zajednici, gospodarstvu, kritičnoj infrastrukturi i tehnologiji. Rezultati istraživanja pokazuju da Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci imaju najkompleksnije veze s kineskim sveučilištima i istraživačkim institutima. Sveučilište u Zagrebu jedina je institucija u Hrvatskoj koja ima katedru za sinologiju na svojem Filozofskom fakultetu, koja je 2024. godine od slobodnog studija prerasla u redoviti studij. Glavna područja suradnje su zajednička istraživanja u polju znanosti o materijalima i biotehnologiji.

Kontekst

U Plenkovićevu mandatu predsjednika Vlade od 2016. godine, te potom još dva mandata od kojih bi drugi trebao trajati do 2028. godine, bilateralni odnosi Hrvatske i Kine stalno se razvijaju te se očekuje da će povećati hrvatsku ovisnost o Kini i s tim povezane rizike. U jeku eskalacije geopolitičkih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, uz stalna upozorenja i pojačani oprez EU i NATO-a po pitanju jačanja veza s Komunističkom partijom Kine (KPK) i njezinim globalnim ambicijama, što predstavlja izazov za liberalni poredak temeljen na pravilima kojem Hrvatska pripada, Hrvatska se približava Kini. Hrvatsku, malu srednjoeuropsku državu te punopravnu članicu i EU i NATO-a, vodi premijer Plenković čija stranka ima korijene u pokretu za neovisnost države i uspostavi njezine demokracije, no stranka je ipak u posljednjih deset godina razvila veze s KPK-om. Kina je umiješana u razne aktivnosti, poput nepoštene trgovačke prakse, prijenosa tehnologije, proizvoda dvojne namjene, krađe intelektualnog vlasništva, operacija širenja utjecaja i dezinformacijskih kampanja, špijunaže i kibernetičkih napada na članice EU i NATO-a.

Prigodom nedavnog posjeta kineskog ministra znanosti i tehnologije Yin Hejuna Zagrebu, u svibnju 2025. godine, premijer Plenković i njegova administracija potpisali su Memorandum o suradnji u području znanosti, tehnologije i inovacija na najvišoj razini. Premijer Plenković obećao je i da će Hrvatska održavati i promicati dobre odnose EU i Kine na razini EU te izrazio interes za povećanje hrvatskog izvoza u Kinu. Memorandumom o suradnji obuhvaćeno je intenziviranje znanstvenih razmjena, konferencija i potpisivanje daljnjih memoranduma o suglasnosti u petogodišnjem razdoblju. Nadalje, predviđena su ulaganja za pokretanje međuinstitucionalnih istraživačkih partnerstava između hrvatskih i kineskih sveučilišta, istraživačkih instituta, tehnoloških grana i znanstvenih parkova. Hrvatsko-kinesko Povjerenstvo za znanstvenu i tehnološku suradnju izrazilo je posebno zadovoljstvo aktualnom suradnjom između Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za biologiju u Chengduu u zajedničkom hrvatsko-kineskom laboratoriju za bioraznolikost i očuvanje ekosustava u okviru inicijative Pojas i put te zajedničkim istraživanjima i publikacijama. Osim toga, Povjerenstvo će podržati mogućnost formiranja zajedničkog laboratorija za umjetnu inteligenciju (UI) sa Sveučilištem u Rijeci i šangajskim Institutom za UI, zajedničkog laboratorija za zelenu i niskougljičnu energiju i ekološku tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Xi’an Jiaotong, koje se, prema bazi podataka ASPI China Defense University Tracker, smatra visokorizičnim. Važno je naglasiti da se radi o instituciji povezanoj s Narodnooslobodilačkom vojskom (PLA) i kibernetičkom špijunažom, a s tog se sveučilišta također novače hakeri Narodnooslobodilačke vojske.

Kineski gospodarski uzlet, model vladanja i djelovanje protiv saveznika Hrvatske postaju sve značajniji. Hrvatska Kinu vidi kao važnoga gospodarskog partnera, osobito u turizmu i ulaganjima u infrastrukturu, čemu svjedoče projekti poput Pelješkog mosta koji je izgradio China Road and Bridge Corporation te Vjetroelektrane Senj. Međutim, projekti u okviru BRI-ja na meti su kritika u pogledu kvalitete, transparentnosti i potencijala za korupciju. Recentnim ugovorima između Hrvatske i Kine nastoji se povećati izvoz unatoč naporima EU za smanjivanje rizika u njezinim gospodarskim vezama s Kinom. Na nedavnom sastanku skupine G7 predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je zabrinutost zbog kineskih trgovačkih praksi kakva postoji i u SAD-u te nagovijestila mogućnost dodatnog preispitivanja politike EU u odnosu na Kinu.

Glavni zaključci

Hrvatska javna sveučilišta i istraživački instituti odgovorili su na zahtjeve na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama, osim Sveučilišta u Splitu, drugoga najvećeg sveučilišta u zemlji, za koje su sve informacije o suradnji s kineskim partnerima prikupljene iz javno dostupnih dokumenata hrvatske Vlade i mrežnih stranica Sveučilišta. Najznačajnija suradnja koja se odnosi na partnerska sveučilišta, razmjenu studenata i nastavnog kadra te istraživačku suradnju utvrđena je na Sveučilištu u Zagrebu (49), Sveučilištu u Rijeci (11), Sveučilištu u Splitu (10) i Sveučilištu u Dubrovniku te Osijeku (7). Prema mrežnim stranicama Vlade, od 1998. godine održano je 11 sjednica hrvatsko-kineskog Povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju i do danas je odobreno 200 zajedničkih znanstveno-istraživačkih projekata. Istraživačka suradnja koju su prijavila odnosna sveučilišta i vodeći istraživački institut „Ruđer Bošković“ najčešće se odnosila na znanost o materijalima (30), biotehnologiju (29), poljoprivredu (11) te medicinu (10). Prema bazi podataka ASPI University Defense Tracker, suradnja s devet kineskih sveučilišta označena je kao vrlo visokorizična, 12 kao visokorizična te 20 kao srednjerizična, pri čemu većina nema veze s Narodnooslobodilačkom vojskom (49).

Naime, u sklopu samita inicijative 17+1 održanog 2019. godine, bivši kineski premijer Li Keqiang posjetio je Hrvatsku i susreo se s premijerom Plenkovićem, bivšom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović te drugim visokim dužnosnicima koji su, uz ostale sporazume, potpisali sporazum o digitalnoj tehnologiji s tvrtkom Huawei za doprinos razvoju područja „pametnih gradova“ u Hrvatskoj te razmjenu s hrvatskim sveučilištima. Huawei je nakon toga s hrvatskim Središnjim uredom za razvoj digitalnog društva bio pokrovitelj programa Seeds for the Future. Hrvatski studenti trebali su odlaziti u godišnje posjete Kini, ali je zbog pandemije u programu sudjelovalo 36 studenata. Jedan primjer srednjerizične suradnje seže u 2019. godinu, kada je na Sveučilištu u Zagrebu osnovan zajednički hrvatsko-kineski laboratorij za bioraznolikost i ekološki sustav u okviru inicijative „Pojas i put“, u suradnji sa Sveučilištem za biologiju u Chengduu u sklopu Kineske akademije znanosti, a bavi se uglavnom zajedničkim istraživanjima i obrazovnim razmjenama, što je okončano 2024. godine. Visokorizična suradnja može se vidjeti na primjeru Sveučilišta u Zhejiangu i Sveučilišta u Dubrovniku, u njihovim zajedničkim istraživanjima u području kvantitativne i tehničke ekonomije u kvantnoj kritičnoj tehnologiji. Osim toga, Sveučilište Xi’an Jiaotong i Sveučilište u Zagrebu surađivali su na ključnim tehnološkim istraživanjima korištenja zelenog amonijaka za održivu transformaciju elektrana. Ta je inicijativa zaključena 2021. godine, a u okviru nje se i danas organiziraju razmjene studenata.

Vrlo je malo primjera visokorizične sveučilišne suradnje. Najznačajniji primjer je suradnja Sjeverozapadnog politehničkog sveučilišta i Sveučilišta u Zagrebu na istraživanjima induciranih i maksimalnih sparivanja u grafovima, te Instituta za fiziku u Zagrebu i Tehnološkog instituta u Pekingu pod nazivom Synthesis of novel low-dimensional materials for information applications and the characterization of their magnetic and optical properties, koja je završila 2021. godine. Institut „Ruđer Bošković“ iz Zagreba i Kinesko sveučilište znanosti elektronike i tehnologije provodili su zajedničko istraživanje Development of solvent-resistant halohydrin dehalogenase for producing bioactive compounds, vezano uz istraživanja u području biokemije, enzimologije, mikrobiologije, biotehnologije, organske kemije, kemijskog inženjerstva, farmacije i znanosti o okolišu. Premda se navedena kineska sveučilišta povezuju s djelovanjem za kinesku nacionalnu obrambenu industriju, nema nedvojbenih saznanja da navedeni primjeri suradnje služe za potrebe obrambene industrije, no ne može se isključiti njihova dvojna namjena. Hrvatska nema smjernice za suradnju s autoritarnim režimima, a sve mjerodavne institucije također navode kako nemaju vlastite smjernice za procjenu rizika.

Na Sveučilištu u Zagrebu djeluje Konfucijev institut u partnerstvu s Poslovnim sveučilištem u Šangaju, osnovan 2012. godine. Prije Konfucijevog instituta, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu mogao se učiti mandarinski kineski jezik, uz potporu Centra za jezično obrazovanje i suradnju u sklopu Ministarstva obrazovanja (osiguralo je dva nastavnika) te kineskog veleposlanstva u Zagrebu. Fakultet je održavao i predavanja iz područja sinologije do 2024. godine, kada je pokrenut službeni redoviti studij sinologije u partnerstvu s Međunarodnim kineskim koledžom iz Tianjina i Konfucijevim institutom u Zagrebu. Predavač koji je na fakultetu predavao predmete vezane uz Kinu sada je ravnatelj Konfucijevog instituta koji, uz učenje mandarinskog kineskog jezika i organizaciju kulturnih aktivnosti, održava veze između Hrvatske i Kine u području poslovanja, turizma i odnosa između vlada. Uz to ima tvrtku za savjetovanje, a bio je i član zajednice stručnjaka za hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Na mrežnim stranicama Katedre za sinologiju navodi se kako je kontinuirano podupiru Konfucijev institut i kinesko veleposlanstvu u Zagrebu. Katedra za sinologiju oglašava mogućnosti za angažman nakon završetka studija i to u turizmu, prevođenju, kulturnom i poslovnom savjetovanju, diplomaciji, međunarodnim odnosima, kao i za rad u kineskim tvrtkama te medijima. Isto tako, oglašavaju se kineski stipendirani studiji i druge mogućnosti studiranja u Kini, uz savjete za hrvatske poslovne krugove zainteresirane za kinesko tržište. Prema izvješću Instituta za sigurnosne studije iz Praga, povezanost Konfucijevih instituta i hrvatskih javnih sveučilišta rezultirala je pokušajem kineskog veleposlanstva u Zagrebu da blokira tajvanske akademske aktivnosti u Hrvatskoj, a veleposlanstvo je također negodovalo zbog jednog obrazovnog programa vezanog uz istočnu Aziju u kojem je Tajvan tretiran kao država odvojena od Kine.

Utjecaj u akademskoj zajednici koji se odražava na hrvatsku poslovnu i političku sferu

KPK ima znatan utjecaj na Katedri za sinologiju na Sveučilištu u Zagrebu kroz kultiviranje veza s Konfucijevim institutima i služi kao kanal prema hrvatskoj poslovnoj zajednici i političarima te tako utječe na njihovo znanje o Kini i istočnoj Aziji u skladu s propekinškim narativom. Prema bazi podataka ASPI, Konfucijevim institutima upravlja vlada i pod nadzorom su Odjela za rad Ujedinjene fronte, KPK-ova glavnog subjekta za propagandu i utjecaj u inozemstvu. Stoga su, nakon takvih saznanja, zatvoreni brojni Konfucijevi instituti u EU, a osobito u SAD-u, a neke su države članice EU izdale smjernice za istraživačku suradnju s autoritarnim režimima. Hrvatski studenti, tvrtke, političari i javnost zainteresirana za stjecanje znanja o kineskoj staroj i suvremenoj povijesti, kulturi, jeziku, poslovnim prilikama ili političkom sustavu vrlo vjerojatno bi se obratili svojim lokalnim institucijama. Međutim, istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj ne postoji ni jedan nepristrani subjekt u kojem bi hrvatski građani mogli steći pragmatično znanje o Kini.

Preporuke

Hrvatska je mala, ali važna zemlja zbog svoje geopolitičke lokacije, članstva u EU, NATO-u i raznim međunarodnim organizacijama koju bi zlonamjerni strani akteri mogli iskoristiti kao pijuna za destabilizaciju i utjecaj na odlučivanje u većim institucijama u svoju korist. Hrvatskim političkim i poslovnim elitama kinesko tržište, uz mogućnosti za razvoj infrastrukture i tehnologije, djeluje privlačno i benigno. Međutim, uz te su angažmane dugoročno vezana brojna sigurnosna pitanja i implikacije za Hrvatsku, EU i NATO koje treba pažljivo razmotriti kada vlada odlučuje o načinu suradnje s Kinom.

1. Hrvatske sigurnosno-obavještajne službe moraju unaprijediti svoje nepristrano znanje o kineskoj globalnoj strategiji te operacijama dezinformiranja i širenja utjecaja kroz konzultacije sa saveznicima u EU i NATO-u koji provode proaktivne mjere i imaju široko znanje o Kini. Što se tiče akademske zajednice, Hrvatska bi se mogla konzultirati s Danskom koja od ove godine provodi provjeru istraživača koji dolaze, kao i istraživačke suradnje, putovanja fakultetskog kadra i kritičnih istraživanja iz zemalja koje se smatraju rizikom za nacionalnu sigurnost. Tri rizične zemlje su Rusija, Iran i Kina. Nizozemska, Belgija i Njemačka razmatraju uvođenje sličnog sustava.

2. Hrvatska vlada treba proaktivno proučiti i uzeti u obzir smjernice EU za sigurnost istraživanja i suradnju s međunarodnim partnerima. Uz to, mjerodavne sigurnosne službe i državna tijela moraju zajednički formirati i uspostaviti mehanizam suradnje sa sveučilištima u svrhu podizanja svijesti kao početnog koraka u razumijevanju kineskih taktika i ciljeva.

3. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu treba preispitati svoju Katedru za sinologiju tako da da se na njoj sinologija predaje i studira neovisno o Kini kako se ne bi isticali propekinški narativi. Ili bi, uz partnerstvo s kineskim sveučilištem, mogao zasnovati partnerstvo s nekim tajvanskim sveučilištem te tako ponuditi uravnoteženu perspektivu sinoloških studija.