ČETIRI GODINE TOMISLAVA TOMAŠEVIĆA

Tekst: Anđelko Hundić

Foto: Grad Zagreb/A. Hundić

Današnji gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević gradom Zagrebom i njegovim problemima bavi se od 2006. godine kada je bio aktivan u udruzi „Pravo na grad“, zatim je od 2007. do 2012. godine bio predsjednik „Zelene akcije“ koja se bavila i problemima arhitekture i urbanizma grada Zagreba, a od 2017. do 2021. bio je zastupnik u Gradskoj skupštini. Dakle on se Zagrebom i njegovim funkcioniranjem, problemima i upravljanjem bavio 18 godina prije no što je izabran za gradonačelnika i bilo je za pretpostaviti da dobro poznaje sve gradske probleme, da za sve ima rješenje i da ga ništa ne može iznenaditi. No, prošlo je četiri godine od kada vrši funkciju gradonačelnika grada Zagreba, a u gradu se nisu dogodile nikakve promjene na bolje, a niti se realiziraju predizborna obećanja koalicije Možemo.

NE POLAŽE RAČUNE GRAĐANIMA

Tako se u predizbornom programu Možemo za Zagreb navodi da će građani sudjelovati u oblikovanju Zagreba. No kada ja Gradska uprava odlučila naslikati tepihe na gradskim ulicama nitko ih ništa nije pitao, kada su zatvorili Staru Vlašku i proglasili pješačku zonu građane nisu pitali za mišljenje – Zagrepčani su taj prostor prozvali „Ugostiteljska zona“. Projekt za izgradnju nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj dodijeljen je bez javnog natječaja i bez mišljenja građana. Promijenili su parkirališne zone i opet se Zagrepčane ništa nije pitalo. Kad su crtali biciklističke staze na nogostupima građane nisu pitali za mišljenje, kada su odlučili izraditi velebnu biciklističku stazu na Savskom nasipu, opet Zagrepčane nisu ništa pitali, kada su odlučili postavljati podzemne blokove za smeće građane nisu pitali za mišljenje, itd., itd. Dakle, to predizborno obećanje Gradonačelnik Tomašević i stranka Možemo nisu ispunili.

POVEĆAO PROBLEM OTPADA

Onda su obećali sanirati i zatvoriti odlagalište Jakuševac, no ono nije zatvoreno nego je povećano, a dogodila se i nesreća – odron otpada, što je uzrokovalo dodatno onečišćenje zraka, pojačanje smrada i još lošije uvjete života za stanovnike Jakuševca i okolice. Niti to obećanje nije realizirano.

Riješiti ćemo problem otpada, piše u programu, no odvoz smeća nikada nije bio gori nego je sada. Oni su taj problem povećali a ne riješili. Stanovnici Zagreba već desetljećima odvajaju otpad u kante/kontejnere za miješani, plastiku, staklo, papiri rade posao koji bi trebao obavljati Čistoća (kao u Londonu na primjer), no odvoz tako sortiranog otpada je rijedak, razdoblje odvoza predugačko, pa se otpad gomila oko spremnika.

Poboljšati ćemo javni gradski prijevoz, obećali su, ali gradski prijevoz je lošiji a ne bolji. Kako se posljednjih četiri godine koristim gradskim prijevozom mogu reći da je on spor, nepouzdan, netočan (informativni panoi na stanicama prečesto daju netočne informacije, a kada su zastoji o tome nema obavijesti – na informativnom panou se redaju informacije o dolasku tramvaja koji nikada ne stižu.), neredovit, a tramvaji dolaze u valovima a ne u kontinuitetu.

1.428 GRADSKIH STANOVA BEZ KONTROLE

U predizbornom programu najavili su “Dugoročno ćemo staviti u funkciju sve gradske poslovne i stambene prostore čime ćemo stvoriti prihod od najma i smanjiti dugove“. No od svega toga izrađen je, tek nedavno, Katalog nekretnina grada Zagreba, ali ono najvažnije, a to je rješavanje vlasništva nad nekretninama nije riješeno, pa se tako 728 stanova bespravno koristi (pajser useljavanje), 700 njih je prazno, a od ukupno 8.704 stanova grad godišnje uprihodi tek oko 4,98 milijuna eura?!

Grafiti, ako se to uopće tako može nazvati, u centru grada uveliko utječu na njegov izgled i kvalitetu života. Obećali su tome stati na kraj, no to se nije dogodilo. Grafiti se množe i pojavljujuna netom obnovljenim fasadama. Osim što vizualno zagađuju prostor oni i oštećuju imovinu vlasnika zgrada, pa grafiteri-vandali na taj način krše niz zakona (nepovredivost vlasništva, zaštita imovine) ali usprkos tome šaranje zagrebačkih fasada u centru grada nije zaustavljeno.

UNIŠTAVANJE POVIJESNOG I KULTURNOG IDENTITETA ZAGREBA

U programu stranke „Možemo“ najavljeno je i restrukturiranje gradske uprave, no ono nije izvršeno. Tako „Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode“ odobrava projekte za obnovu zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara koji su protivni pravilima konzervatorsko-restauratorske struke i predstavljaju njihovu devastaciju, a ne zaštitu. (više o tome u članku https://panopticum.hr/razaranje-povijesnog-i-kulturnog-identiteta-grada-zagreb). Na taj način on djeluje protivno svrsi i smislu svog postojanja i opisu poslova koje obavlja. Dosadašnje djelovanje Gradskog zavoda može se opisati kao uništavanje povijesnog i kulturnog identiteta grada Zagreba, nepoznavanje pravila struke, izdavanje dozvola za neprihvatljivo i bezrazložno rušenje, pregrađivanje, oštećivanje i primjenu pogrešnih zahvata na povijesnim građevinama. To je posebno došlo do izražaja tijekom poslijepotresne obnove. O aferama vezanim uz Gradski zavod objavljeno je mnogo članaka u medijima, ali usprkos tome ništa se nije učinilo da se zaustavi negativno djelovanje ove gradske institucije. Zaključujem da je to dio plana Gradske uprave: uništiti identitet i povijesni kontinuitet grada Zagreba.

NEPREPOZNAVANJE GLAVNIH PROBLEMA GRADA

U predizbornom programu obećali su da će promet učiniti sigurnijim i učinkovitijim, no saobraćajne gužve u gradu nikada nisu bile veće, a svojim potezima, na primjer zatvaranje prometa u Staroj Vlaškoj, nestručno postavljanje biciklističkih staza (Deželićeva, Masarykova) gužve su povećane, a prometovanje još više otežano. Uspostavljen je prometni kaos koji je posljedica stručnog i civilizacijskog zaostajanja u organizaciji prometa u gradu.

Jedna od zadaća gradske uprave je briga o prometu i prometnoj infrastrukturi – parkiranju (članak 33. Statuta grada Zagreba), jer oni presudno utječu na kvalitetu života u gradu. No, umjesto da riješi problem parkiranja Gradska uprava ga pasivno promatra ili svojim neučinkovitim i pogrešnim potezima još i uvećava.

Prema istraživanju prometne struke u gradu Zagrebu nedostaje više od 10.000 parkirnih mjesta. No,današnja gradska vlast misli riješiti problem nedostatka parkirališta prekrajanjem parkirališnih zona, a ne izgradnjom novih parkirališta ili oslobađanjem građanima oduzetih javnih i od gradske vlasti privatiziranih više stotina parkirališnih mjesta koja se koriste kao ugostiteljske terase, taxi stajališta, ili rezervirana parkirališna mjesta za državne i gradske institucije. Dakle potpuno izvan zdrave pameti. Na taj način gradska vlast djeluje protivno Statutu grada Zagreba, odnosno ne obavlja poslove za koje je plaćena. Kada u poduzeću posloprimac loše obavlja poslove iz djelokruga svog rada poslodavac mu da otkaz, pa pitam tko će dati otkaz današnjem vodstvu grada Zagreba.

Uobičajeno je da se prilikom izrade plana upravljanja gradom prvo odrede prioriteti, odnosno rješavaju najakutniji problemi grada, ali ono što Tomašević i njegova ekipa nazivaju prioritetima to sigurno nisu i zato smatram da je glavni problem lošeg upravljanja gradom krivo određeni prioritetii neprepoznavanje glavnih problema grada.

IGNORIRANJE URBANISTIČKOG SAVJETA ZELENE AKCIJE

No, rješenja za glavne probleme grada Zagreba kao i upravljanje gradom postoje i ona su napisana i već godinama dostupna Tomislavu Tomaševiću. Naime, u sklopu udruge Zelena akcija postojao je i „Urbanistički savjet Zelene akcije“ koji je djelovao od 2007. pa do 2012. godine. Bio je sastavljen od ljudi različitih svjetonazora i političkih opredjeljenja, ali ih je udružila ljubav prema gradu Zagrebu i nastojanje da se popravi tadašnje katastrofalno stanje u prostornom, životnom, ekonomskom i političkom upravljanju Zagrebom.

Urbanistički savjet djelovao je po principu uočavanja problema, njihova analiza i prijedlozi rješenja. O tome se raspravljalo na sastancimana kojima se odlučivalo tko će koji problem obraditi i napisati prijedlog za njegovo rješenje. Na idućem sastanku raspravljalo se o, prethodno napisanom i poslanom svim članovima, prijedlogu rješenja, te davale primjedbe i prijedlozi. Skupilo se mnogo odličnih tekstova pa ih se odlučilo objaviti. Bila su dva prijedloga objaviti ih kao zbornik radova ili kao sažetak. Prevladalo je  mišljenje da se objave kao sažetak u obliku brošure. Tako je 2008. godine izdana brošura „Zagreb kakvog želimo“, a zatim 2012. godine „Zagreb kakvog trebamo“. Spomenuti tekstovi daju rješenja za prioritetne probleme grada, održivu gradsku prometnu politiku i hitne mjere za njenu realizaciju, zaštitu i obnovu povijesnog središta Zagreba, sudjelovanje građana u odlučivanju o prostoru, institucionalne pretpostavke planiranja prostora, odnos grada Zagreba sa Zagrebačkom županijom, o utjecaju velikih građevinskih projekata na gospodarstvo, o promašenim investicijama, o revitalizaciji Donjega grada, o obnovi Gornjega grada i Kaptola, o dovršenju grada (urbanistički preskočenim dijelovima grada), o Prisavskom prostoru, predstavljena je kritička studija projekta „Integrirani grad“, dat je prijedlog za razvoj turizma i rekreacije u gradu, o GUP-u grada i mjestu zelenih površina u njemu, o gospodarenju otpadom, o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, o teritorijalnom preustroju grada, te o institucijama i proceduri prostornog planiranja. Osim objavljivanjem brošura članovi Urbanističkog savjeta aktivno su djelovali u suradnji s udrugom „Pravo na grad“ i sudjelovali u svim njenim akcijama. Tako je zahvaljujući tužbama u dva navrata zaustavljena izgradnje kompleksa Cvjetni trg i otežavane mnoge devastacije grada od strane građevinskog lobija i Gradske uprave. Članovi „Urbanističkog savjeta Zelene akcije“ bili su ugledni stručnjaci s bogatim referencama o radu, pa da bi se dobila slika o ozbiljnosti rada i djelovanja Savjeta navesti ću njihova imena.

Od arhitekata i urbanista: Boško Budisavljević, Berislav Brnčić, Ivan Čižmek, Krešo Ivaniš, Neven Kovačević, Mladen Škreblin, Vinko Uhlik, od sociologa: dr. sc. Vladimir Lay, Nataša Lončar, dr. sc. Dušica Seferagić, Anđelina Svirčić Gotovac, od psihologa: dr. sc. Mirjana Krizmanić i Đurđa Sučević, od povjesničara umjetnosti: dr .sc. Frano Dulibić, Zlatko Uzelac, dr. sc. Ratko Vučetić, od konzervatora povjesničara umjetnosti: Davorin Stipetić i Anđelko Hundić, od prometnih stručnjaka: Bernard Ivčić i Želimir Manenica, od geografa: dr. sc. Zoran Klarić, od ekologa: Jagoda Munić i Tihana Belužić, te od ekonomista: Nenad Starc, Željko Cvetko, Irena Dokić, i ovdje treba posebno istaknuti Veru Petrinjak Šimek koja je bila i koordinatorica USZE.

Urbanistički savjet Zelene akcije djelovao je u vrijeme kada je predsjednik Zelene akcije bio Tomislav Tomašević i njemu su rad i djelovanje Savjeta dobro poznati. No, ništa od napisanih programa i rješenja on nije uzeo u obzir kada je došao na vlast, odnosno postao Gradonačelnik grada Zagreba, a niti je ijednu od osoba iz Urbanističkog savjeta Zelene akcije pozvao na suradnju.