ZNANSTVENO PREDAVANJE: JESMO LI U PRAVOM SVEMIRU?

Tekst: D. Hrupec

Foto: Priroda

Hrvatsko prirodoslovno društvo, izdavač časopisa Priroda, organizira ciklus znanstveno – popularizacijskih predavanja pod nazivom Priroda uživo. Predavanja se održavaju dvaput mjesečno, a svako je popraćeno člankom u časopisu Priroda, jednim od najstarijih časopisa za popularizaciju prirodnih znanosti u Europi, koji izlazi od 1911. godine.

U četvrtak, 14. studenog 2019. s početkom u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu predavanje će održati prof. dr. sc. Vladis Vujnović pod nazivom “Jesmo li u pravom svemiru?”

Koliko znamo o svemiru? Pregled povijesnih koraka počinje s prvim prirodoslovcem Anaksimandrom koji je smatrao da nebeska tijela obilaze oko Zemlje koja lebdi u vječnom i beskonačnom svemiru. Kopernik otkriva Sunčev sustav. Brahe pobija stav o nepromjenjivosti nebeskih pojava, a Kepler pretkazuje mehaniku gibanja. Herschel otkriva svemir u obliku Kumove slame u čijem je središtu Sunce. Primjenjujući opću teoriju relativnosti na statički svemir Einstein uvodi kozmološku konstantu koja čuva stabilnost svemira. Hubble svrgava Kumovu slamu iz svemirskog središta, svemir postaje svemir galaksija i povećava se. Einstein odbacuje kozmološku konstantu kao svoju najveću zabludu. Nakon Lemaitrea svemir od statičkoga, vječnoga i beskonačnoga postaje stvoren i razvojni. Od nepoznatog početka, naglog povećanja, primordijalne sinteze lakih kemijskih elemenata, formiranja galaksija i zvijezda – u čijim se središtima sinteteziraju teži elementi – otkrivamo tamnu tvar i stižemo do ubrzanog širenja prostorvremena koje opet poseže za kozmološkom konstantom. Svemir vidimo do udaljenost od 13,8 milijarda godina svjetlosti, ali ne znamo koliko je velik. Ne znamo što je bilo u najranijoj fazi razvoja svemira prije prvih 10^{-35} sekundi i nepoznato nam je na što se odnosi 95% ukupne svemirske mase. Stižemo do pitanja: kakvi smo zapravo i jesmo li stvoreni ni iz čega?

Prof. dr. sc. Vladis Vujnović je redovni profesor u mirovini. Djelovao je u području laboratorijske atomske fizike – fizike niskotemperaturnih ioniziranih plinova, astrofizike i geofizike. Predavao je predmete: Osnove fizike, Atomska fizika, Astronomija i astrofizika, Spektroskopija ioniziranih plinova, Aeronomija i Planetologija. Kao autor i suautor napisao 10 knjiga i skripata.