VOLE KRUH BEZ MOTIKE: U 3 GODINE NGO U EU INKASIRALI 7,5 MLRD EURA
Tekst: HINA
Foto: EFA
Od 2021. do 2023. godine nevladine organizacije (NGO) zemalja članica EU u resorima kohezije, istraživanja, migracija i okoliša dobile su 7,4 milijarde eura, utvrdili su europski revizori. Europska komisija dodijelila im je 4,8 milijardi eura, a države članice 2,6 milijardi eura.
Informacije o financiranju nevladinih organizacija u Europskoj uniji nepouzdane su i nepotpune, a rezultat je netransparentnost koja ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike Unije, upozorio je revizorski sud EU-a u izvješću.
Pouzdani pregled dodijeljenog novca nije objavljen pa brojke valja uzeti s dozom opreza, naglašavaju revizori. Informacije se objavljuju “fragmentirano”, a rezultat je netransparentnost, utvrdili su.
Takva objava otežava analizu koja bi trebala pokazati je li novac “u prevelikoj mjeri koncentriran” na mali broj nevladinih organizacija, a ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike EU-a, naglašavaju revizori.
Situacija je donekle poboljšana u odnosu na proteklo izvješće, ali informacije o financiranju novcem EU-a nevladinih organizacija koje su aktive u internoj politici Unije i dalje su netočne i nepotpune, zaključak je izvješća.
Europska komisija ne objavljuje “primjereno” informacije o određenim aktivnostima zastupanja interesa koje EU financira, poput lobiranja”. Članice pak ne nadziru novac koji je EU dodijelio nevladinim organizacijama niti podnose izvješća.
Definicija NGO-a razlikuje se od članice do članice i tek je u rijetkim slučajevima regulirana zakonima, upozoravaju revizori. Prema definiciji EU-a iz 2024. godine, nevladine su organizacije neovisne o vladi i posluju na neprofitnoj osnovi.
“Definicija predstavlja korak u pravom smjeru, ali nije sama po sebi jamstvo da su nevladine organizacije ispravno klasificirane u sustavu financijske transparentnosti EU-a” budući da Komisija prihvaća njihove samodefinicije i ne provjerava važne aspekte njihovog statusa.
Bruxelles bi tako trebao provjeravati utječe li vlada u značajnoj mjeri na nevladinu organizaciju preko upravnih tijela kao i pomažu li nevladine organizacije u zastupanju komercijalnih interesa zemlje-članice, objašnjavaju revizori. “Primjerice, jedan veliki istraživački institut svrstan je u kategoriju nevladine organizacije, a njegovo upravno tijelo bilo je sastavljeno isključivo od predstavnika vlade”.
Ne postoje mehanizmi provjere izvora financiranja kako bi se došlo do korisnih informacija o tome tko stoji iza nevladinih organizacija, utvrdili su revizori, a menadžeri ne provjeravaju “proaktivno” moguće povrede načela jednakosti pred zakonom i ljudskih prava.
“Transparentnost je ključ za vjerodostojno sudjelovanje nevladinih organizacija u kreiranju politike EU-a”, naglasila je članica revizorskog suda Laima Andikiene. Građani moraju znati kome se dodjeljuje novac EU-a i u koju svrhu, ali i kako se koristi i poštuju li primatelji vrijednosti EU-a, zaključak je izvješća.
Napomenimo za kraj kako ne postoje javno dostupni podaci o točnom iznosu sredstava iz EU fondova koje su hrvatske nevladine organizacije primile, poznato je da su ta sredstva bila značajna. Ured za udruge Vlade RH donosi informacije da su organizacije civilnog društva u Hrvatskoj iskoristile su gotovo 100% raspoloživih sredstava EU fondova namijenjenih tom sektoru.
