U ŠIBENIKU ODRŽAN GLAZBENO-LITERARNI PROGRAM POVODOM DANA GLAGOLJAŠTVA
Tekst: Lj. Z.
Foto: U. P. D.
Povodom obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2022. u Šibeniku je organiziran prigodni glazbeno – literarni program koji se održao u Kući umjetnosti “Arsen”. U prigodnom programu su nastupili Mješoviti katedralni zbor sv. Jakova, pjevački odjel Glazbene škole “Ivana Lukačića”, te Ante Nadomir Tadić – Šutra, književnik i skladatelj.
U uvodnom dijelu programa prikazan je video “BUKYraj za glagoljicu” tima Ekonomske škole Šibenik, predstavljen na 3. Milenijskom međunarodnom natjecanju iz kreativne industrije.
Nakon projekcije, u literarnom dijelu programa koji su vodile učenice Gimnazije Antuna Vrančića nastupio je Ante Nadomir Tadić – Šutra izvodeći recitativ “Šibenska molitva”, najstariji poznati hrvatski latinički lirski tekst. Mješoviti katedralni zbor sv. Jakova Šibenik uz nazočnost šibenskog biskupa Tomislava Rogića izveo je “Šibensku molitvu” koju je skladao Lovre Županović.
U glazbenom dijelu programa u klasi prof. Ane Grubić Miškić nastupili su učenici Pjevačkog odjela Glazbene škole “Ivana Lukačića” uz glasovirsku pratnju svojih profesorica.
Program priređen povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva Udruga prosvjetnih djelatnika “Biskup Srećko Badurina”, organizirala je u suradnji s Glazbenom školom “Ivana Lukačića”, Tvrđavom kulture Šibenik, Šibenskom biskupijom, Mješovitim katedralnim zborom sv. Jakova i Ekonomskom školom Šibenik. Priređenim programom se ukazuje na važnost promicanja vrednote i ljepote hrvatskog glagoljičnoga pisma, te omogućuje glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.
Podsjetimo, Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, prepoznatljivo obilježje hrvatske pismenosti i kulture, te važan simbol hrvatskog i nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi u Europi i svijetu. Dana 22. veljače slavimo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva; Hrvatski je sabor 2019. godine donio odluku o proglašenju toga spomendana. Proglašenje je inicirao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskome jeziku „Misal po zakonu rimskoga dvora“, prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ova hrvatska inkunabula tiskana je 28 godina nakon Gutenbergove Biblije i važan je dokaz toga da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito društveno, gospodarski i kulturno razvijen narod. Hrvatska glagoljica, uglatog tipa, poseban je tip glagoljice koja se razvijala od 13. stoljeća na području Hrvatske, odnosno hrvatskom govornom području i upravo se zato smatra hrvatskom. Osim što je glagoljicom tiskana prva hrvatska knjiga i naš najpoznatiji kameni spomenik Bašćanska ploča, to je pismo predstavljeno i na Drugom vatikanskom saboru nakon kojeg su se mise počele služiti i na narodnim jezicima.
