TRILOGIJA GLEMBAJEVI PRVI PUTA PREVEDENA NA FRANCUSKI JEZIK

Tekst : Panopticum

Foto : Prozor-éditions

Sve tri drame čuvenog dramskog ciklusa Glembajevi – Gospoda Glembajevi 1928., U agoniji 1928./1957., Leda 1932. – prvi put su prevedene u cijelosti na francuski jezik i objavljene u prijevodu Nicolasa Raljevića u nakladi Prozor-éditions.

Izdavačka kuća Prozor-éditions (www.prozor-editions.com) osnovana je 2017. godine u pariškom predgrađu Rueil-Malmaison. Izdanja su posvećena otkrivanju hrvatskoga kazališta frankofonoj publici, kao svojevrsni prozor koji iz Francuske pruža pogled na hrvatsku kulturnu scenu. Dvije biblioteke, «Klasici» (11 publikacija do danas) i «Suvremenici» (11), dopunjene su trećom, «Posebnim izdanjima» (5), koja se bave posebnim temama oslanjajući se na kritičke tekstove tvoreći zasebnu cjelinu. Priznati akademici i književni istraživači redovito sudjeluju u raznim publikacijama proučavajući tekstove te pišući kvalitetne predgovore o djelima ponuđenih sada i frankofonoj javnosti.

27. izdanje edicije Prozor predstavlja glembajevski dramski ciklus u knjizi od 388 stranica, s predgovorom Gorana Pavlića s Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, i više od 500 fusnota, potpunom ažuriranom bibliografijom Krležinih djela objavljenih u francuskom prijevodu, uz popis članaka, knjiga i studija na francuskom posvećenih Miroslavu Krleži. Iako najpoznatiji hrvatski pisac 20. stoljeća prevođen na mnoge jezike, iznenađuje podatak da je za tri drame iz ciklusa Glembajevih Miroslava Krleže (1893. – 1981.), dakle za njegovo najpoznatije dramsko djelo, trebalo gotovo čitavo stoljeće kako bi postalo dostupno i frankofonoj publici.

Ovaj prevoditeljski rad pokrenut je prije kojih dvanaest godina. Od tada su za potrebe ove publikacije sva tri djela ciklusa Glembajevih bila predmetom brojnih čitanja i stručnih ispravaka. Burnim dijalozima bilo je potrebno iznaći literarne pandane na francuskom jeziku, u Glembajevima prenijeti napetosti unutar obitelji u raspadu, U agoniji se vezati za misao koja se strukturira usporedo s interakcijama, slijediti dekadentne hirove i preokrete Ledinih likova…

“Psihološka objektivizacija individualnih subjekata koji sebe i svoju sudbinu doživljavaju na pozornici” kako Krleža ustvrdi 12. travnja 1928. u Osijeku, obrazlažući književni obrat koji je za dramaturšku kreaciju Glembajevih preuzeo od Ibsena i nordijske škole, motivira prevoditelja da precizno preformulira psihološke dijaloge uzimajući u obzir napetosti kako među likovima tako i unutar njih samih.

Prevoditelj i urednik Nicolas Raljević, srednjoškolski profesor francuskog jezika, rođen 1963. od majke Francuskinje i oca Hrvata iz Dalmacije, do danas je preveo gotovo 130 kazališnih djela hrvatskog nacionalnog repertoara. Uz izdanja u njegovoj izdavačkoj kući Prozor, neke od njegovih prijevoda objavili su i Durieux (Zagreb), Dom Marina Držića (Dubrovnik) i L’Espace d’un instant (Montpellier). Od 2012. organizira i sudjeluje na javnim događanjima u cilju podizanja svijesti o hrvatskom kazalištu u Francuskoj, s naglaskom na Miroslavu Krležu i njegovim djelima.

Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je 2021. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a 2022. godine za prijevod Dunda Maroja Marina Držića u izdanju Prozora Ministarstvo kulture RH dodijelilo mu je nagradu Davidias. Nakladi Prozor polaskalo se još jednom nagradom Davidias, 2023. godine za predgovor Guya Spielmanna, profesora na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu i svjetskog stručnjaka za commediju dell’arte i sajamsko kazalište, objavljenog u publikaciji Dvije hrvatske „moliérade”.

Objavljivanje ove Krležine trilogije važan je datum u povijesti prevođenja hrvatskih djela drame u Francuskoj te ispravlja propust omogućujući Glembajevima da se konačno susretnu s francuskim i frankofonim čitateljima. Važan je to korak prema legitimnom priznavanju djela i samoga autora koji u Francuskoj do sada nisu dosegli zasluženo književno priznanje.