STVARANJE SUBOTIČKOG MITA
Tekst: A. Vidić
Foto: Grad Subotica
Mnogim mitovima upitna je njihova povijesna vjerodostojnost, tako to se može reći i za mit o tom subotičkom „Jovanu Nenadu Crnom”. Taj spomenik podignut uz nazočnost kneza Pavla Karađorđevića 27. studenog 1927. godine na najelitnijem mjestu u Subotici imao je za cilj tada tom gradu sa većinskim katoličkim stanovništvom simbolizirati nešto.
500 GODINA U TURSKOM SUŽANJSTVU
On taj samoprozvani car o kojemu povjesničari ne posjeduju nikakve povjerljive i dokazane podatke postao je sa svojim spomenikom “Subotički Mit” u gradu Subotici. Mađarske okupacione vlasti srušile ga godine 1941. ali godine 1991. raspadom Jugoslavije i ukidanjem AP Vojvodine postavljen je iznova.
Narod koji je blizu 500 godina proveo u turskom sužanjstvu imao je tada za potrebu da stvaranjem nekih takvih povijesnih mitova sebi i drugima dokaže tu svoju obstojnost. Od „Jovana Nenada Crnog” na temelju vrlo upitnih informacija stvorena je tada godine 1927. ovaj sadašnji „Subotički Mit”.
UPITNA PRIPADNOST PRAVOSLAVLJU
O njemu se zna: da se rodio godine1492. u mjestu Lippa na teritoriju kraljevine Mađarske i vrlo je upitno njegovo pravo ime i podrijetlo. Mogao je biti tako i Mađar, Srbin, Rumunj, Slovak, Vlah, Hrvat ili nešto drugo. Po imenu je mogao biti i Janoš, Jovan, Janusz, Jan, Ivan itd. U to vrijeme religiozna pripadnost određivala je ljudima njihovu pripadnost nekome od društvenih slojeva.
Upitna je i njegova pripadnost pravoslavlju obzirom da je sebi za savjetnike uzeo tada dva katolička svećenika – Fabijana Literata, franjevca iz iloka i Ivana Dolića, kapelana iz Bača. Vladao je nekih 11 mjeseci u periodu od Mohačke bitke godine 1526. do pogibije u Tornjošu 1527. godine.
