SICILIJA: OTOK BOJA, OKUSA I BAROKNE RASKOŠI
Piše: J. Pech
Foto: EAACI
Gledamo li kulturološki, odnosno asocijativno, očima nekoga tko je Siciliju promatrao i zamišljao samo kao kulisu za neka od monumentalnih djela filmske i književne umjetnosti, najveći mediteranski otok definira dihotomija dva klasika. Testosteronski rabijatnog i veličanstvenog Kuma te elegičnog i nježnog Geparda, koji unatoč Garibaldijevim revolucionarnim previranjima i vojnim bitkama priča o svilenoj Siciliji baroknih plesnih dvorana i dostojanstvenim izdisajima utjecajnog plemstva, svjesnoga novoga nadirućeg poretka. S Kumom je Francis Ford Coppola od književnog predloška Marija Puza stvorio zadivljujući trodijelni filmski ep (treći dio nije klasik, ali je i podcijenjen), a plemić Giuseppe Tomasi di Lampedusa je pišući povijesni roman Gepard duh sicilijanske melankolije i strasti podijelio s cijelim svijetom. Njegovu je viziju u jedan od najljepših filmova svih vremena transponirao redatelj Lucchino Visconti, dajući Burtu Lancasteru, Alainu Delonu i Claudiji Cardinale neke od životnih uloga. Na Siciliju brutalnih kumova podsjećaju brojne ploče i spomenici likovima iz stvarnog života, policajcima, svećenicima i sucima, koji su stradali u okršajima s mafijom, a na Siciliju Geparda spektakularne barokne palače i crkve. Ali Sicilija je i mnogo više od toga.
EGZEMPLAR TALIJANSKOG JUGA
Na otoku živi više od pet milijuna stanovnika, a od desetine mjesta i gradova svaki obilazak mora početi s Palermom, središtem pokrajine, podignutim na obali Tirenskog mora, u kojem su već spomenuti teatar i opera Massimo, Normanska palača, zastrašujuća izložba kadavera u Kapucinskom samostanu te katedrala u čijem se stilskom mišungu ogleda povijest Sicilije, od Bizanta, normanskih osvajanja, provala Saracena (kratko je bila i džamija) pa sve do baroknih intervencija u dominantnu gotičku strukturu. Palermo nije samo konzervirana povijesna razglednica, on je egzemplar talijanskog juga, specifičnog stanja svijesti i pogleda na život. Prilazi gradu i sami nogostupi daleko su od uzorne čistoće, ali vjerojatno je i to dio šarma ovoga grada. Na najpoznatijoj gradskoj tržnici Vucciriji, svojevrsnom Dolcu na terapiji steroidima, ulični trgovci troše glasnice, viču, pjevaju operne arije, a sve kako bi vas privukli na svoje mirisne štandove s cjenovno pristupačnim street foodom, povrćem ili ribom. Nekomu tko je navikao na umjerenost zagrebačkih trgovaca i kumica ili slatkorječivost gospođa sa splitske tržnice, ovaj koncert na otvorenom čini se poput šok terapije za slušni aparat, praćene ukusnim prženim lignjama, artičokama, arancinima (paniranim kuglama riže s ukusnim punjenjem), sardinama s nadjevom od krušnih mrvica, cijeđenim sokovima od nara ili naranče…
GRAĐEVINE OD ŽUTOG KAMENA
Uzmete li rent-a-car, na ulicama Palerma osjećat ćete se kao janje u kavezu s lavovima. Na avenijama i kružnim tokovima često nema iscrtanih linija, putokazi vjerojatno služe tome da vas dodatno zbune, a vozi se začudnom kombinacijom agresije, nepoštovanja prednosti i međusobnog razumijevanja. Taj metajezik došljaku sigurno neće biti kristalno jasan, ali nesreća nema. Sicilija je brdovita, negdje surova i suha, a onda najedanput prošarana vinogradima i maslinicima. Opisivati što bi sve trebalo vidjeti zahtijeva poduži turistički vodič pa ću probati nasumično navesti samo nekoliko lokacija. Agrigento s rodnom kućom drugog velikog pisca, Luigija Pirandella, i Dolinom hramova, odlično očuvanim ostacima grčke kulture. Potom, Val di Noto, s često nestvarnim baroknim gradovima Notom, Modicom, Ragusom, Sciclijem, Modicom, Caltagironeom…, koji su vrijedne povijesne jezgre dobili nakon katastrofalnog potresa 1693. godine. Građevine od žutog kamena i simbolički podsjećaju na zlatnu epohu otoka. U smjeru Messine, najbliže točke talijanskoj čizmi je Savoca, seoce u kojem je sniman prvi dio Kuma i bar Vitteli, mjesto gdje je Michael Corleone upoznao oca svoje prve supruge. Cijeli je kafić i izložba filmske memorabilije. Južno od Palerma je i gradić Corleone u kojem, zanimljivo, nije snimljena nijedna filmska scena jer se Coppoli činio premodernim.
PRIJETEĆA ETNA
Iznad drugog po veličini grada, Catanije, prijeteći na 3350 metara dimi vulkan Etna, ćudljiva i impresivna stijena s glazurom od ugasle lave i bujne vegetacije. Automobilom se moguće popeti na 1900 metara visine, gdje su prvi krateri, a iznad toga vodi žičara. S fasadama od crnog vulkanskog kamena Catania njeguje duh individualizma, a Etna ju je čak sedam puta zatrpala lavom. U bezbrojnim restoranima prezentirat će vam svu raskoš domaće kuhinje, s brojnim paštama u kojima dominiraju lokalne namirnice poput srdela, inćuna i pinjola, predjelom caponatom od patlidžana i rajčice, ribom, sladoledima, osvježavajućim desertom granitom na bazi limuna i leda… Na Siciliji se, naravno, moguće i okupati na nekoj od pješčanih plaža, a jedno je sigurno: nećete je napustiti ravnodušni.
