SDLSN PRIZEMLJIO KGK
Tekst: S. Kuhar / Panopticum
Foto: SDSLN / HINA
Nakon posljednjeg obraćanja predsjednice Republike Hrvatske javnosti na skupu koji je organizirao jedan hrvatski dnevni list ostala je u zraku floskula od njene izjave i podsmjeh cijele zemlje o minimalnoj visini plaće u RH. Tim povodom, oglasio se SDLSN, odnosno sindikat, te predložio predsjednici Republike da u prigodi Međunarodnog dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara sa ženama koje preživljavaju mjesečno s nešto više od 3 tisuće kuna i tako postane još odlučnija u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća dosegla 7 i pol tisuća kuna, kako je sama navela.
Naime, svojom izjavom – „Može li itko živjeti s minimalnih 3 tisuće?“, kako se javno zapitala ovih dana predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i dodala kako bi minimalna prosječna plaća trebala biti 7 i pol tisuća kuna.
SRAMOĆENJE ŽENA U PRAVOSUĐU
Kako se živi s plaćom od 3 do 4 tisuće kuna pred mirovinu, mogle bi joj reći žene koje rade u pravosudnim tijelima RH, u kojima ih je (bez pravosudnih dužnosnika) 6.654 odnosno 85,85 posto, a njih nekoliko tisuća nalazi se u „platnom razredu“ namijenjenom srednjoj stručnoj i nižoj spremi.
Radi se o službenicama koje obavljaju rudarske poslove sudskih upisničara i zapisničara, kroz čije ruke godišnje prođu tone sudskih spisa, odnosno žene koje obavljaju referentske poslove, kao i namještenicama koje su „usidrene“ u prostoru iznad minimalne plaće.
PLAĆE KAO U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI
I dok za predsjednicu Republike njihovo preživljavanje izaziva čuđenje, za njih je surova stvarnost u kojoj svaki mjesec trebaju odlučiti hoće li od plaće koja im preostane nakon kreditnih obveza, platiti režijske troškove, hranu ili cipele djetetu, ali teško sve zajedno. Naravno, pod uvjetom da nisu blokirane.
Podjednako male plaće žena u javnoj upravi u djelatnostima poput zdravstva ili socijalne skrbi (oko 75 tisuća zaposlenih), u kojima također prevladavaju žene, uvećavaju se dodacima na odgovornost i uvjete rada u visini od 11 i 10 posto, ali u pravosuđu takvih dodataka nema, odnosno propisani su samo za radno mjesto sudskog referenta za ovrhu, tako da su žene sa SSS u pravosuđu u odnosu na žene u javnoj upravi u situaciji u kojoj se nalaze zaposleni u tekstilnoj industriji (također visoki udjel ženske radne snage), kao zaposlenici pri dnu ljestvice primanja u privatnom sektoru.
POZIVNICA ZA RAZGOVOR
Stoga Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) predsjednici Republike predlaže da u prigodi Međunarodnog dana žena posjeti Općinski građanski sud u Zagrebu ili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara sa ženama koje preživljavaju s nešto više od 3 tisuće kuna i tako postane još odlučnija u naporima koje poduzima kako bi minimalna prosječna plaća u Republici Hrvatskoj dosegla 7 i pol tisuća kuna.
