PSIHOLOŠKI CENTAR CARPE DIEM: UPOZORAVAMO NA LJETNI PROBLEM PREKOMJERNOG KORIŠTENJA DRUŠTVENIH MREŽA MEĐU MLADIMA

Tekst: PC Carpe Diem

Foto: ABC

Psihološki centar Carpe Diem upozorava na sve izraženiji trend prekomjernog korištenja društvenih mreža među mladima tijekom ljetnih mjeseci, ali i općenito, uz moguće negativne posljedice na mentalno zdravlje. Iako društvene mreže omogućuju povezivanje, izražavanje i informiranost, sve je više pokazatelja da njihova pretjerana uporaba dovodi do emocionalnih teškoća, gubitka samopouzdanja, zavisti, kroničnog uspoređivanja s drugima te raznih rizičnih oblika ponašanja.

Najnovija nacionalna i europska istraživanja potvrđuju kako mladi u Hrvatskoj provode sve više vremena na društvenim mrežama. Više od 16 posto mladih između 16 i 25 godina svakodnevno na društvenim mrežama provede više od pet sati. Gotovo polovica ih koristi platforme između jednog i tri sata dnevno. Tijekom ljetnih praznika, bez školskih i studentskih obaveza, to se vrijeme često značajno povećava, nerijetko bez ikakvog osjećaja kontrole nad vlastitim navikama i ponašanjem, a upravo navedeni nedostatak kontrole nad sobom definicija je stvaranja ovisnosti.

Dominantne društvene mreže među mladima više nisu one koje su bile aktualne prije deset godina. Facebook, koji je još 2015. bio vodeća društvena mreža među mladima, danas je gotovo u potpunosti zamijenjen Instagramom, TikTokom i YouTubeom. Prema podacima iz 2025., Instagram koristi više od 80 posto mladih u Hrvatskoj, dok TikTok ima više od milijun aktivnih korisnika starijih od 18 godina. YouTube ostaje prisutan u gotovo svim dobnim skupinama i svakodnevno se koristi za konzumaciju video sadržaja, ali i kao izvor informacija.

Sadržaji kojima su mladi izloženi na društvenim mrežama vrlo često su dorađeni, nerealni i orijentirani na stvaranje dojma savršenstva. Uspoređujući vlastiti život s prikazima koji se temelje na uređivanju, selektivnom prikazivanju i skrivanju stvarnosti te promoviranju idealiziranih slika tijela, međuljudskih odnosa ili uspjeha, mnogi mladi razvijaju osjećaj nedostatnosti i nezadovoljstva. Takva usporedba ne događa se svjesno – ona je automatska, emocionalna i česta, osobito kod mladih koji još uvijek traže identitet i razvijaju osjećaj vlastite vrijednosti. Gledajući slike vršnjaka na putovanjima, u savršenim tijelima, okružene prijateljima i srećom, mladi se nerijetko pitaju: „Zašto ja nemam takav život?“ ili „Što sa mnom nije u redu?“ Na taj način sami sebi nameću nerealna očekivanja.

Ovakvo neprestano uspoređivanje tuđeg prikaza života naspram vlastite stvarnosti stvara unutarnji pritisak. Usporedbe s drugima mogu dovesti do pogrešnog zaključka da nismo dovoljno uspješni, lijepi, zanimljivi ili društveno prihvaćeni. Dugoročno, to može smanjiti samopouzdanje, povećati osjećaj neadekvatnosti, potaknuti socijalno povlačenje i pridonijeti razvoju anksioznih i depresivnih simptoma. Istraživanja pokazuju kako više od trećine mladih korisnika društvenih mreža osjeća zavist, stres ili manjak samopouzdanja upravo zbog sadržaja koje svakodnevno prate. Zabrinjavajuće je i to što većina njih o tim osjećajima ne govori ni s kim, niti potraži podršku.

Psihološki centar Carpe Diem naglašava da su ovakvi obrasci korištenja društvenih mreža povezani s pojavama anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i poremećaja prehrane. U sve većem broju bilježimo slučajeve kod kojih pretjerana upotreba društvenih mreža potiče izolaciju, smanjuje motivaciju za stvarne odnose te negativno utječe na akademski i socijalni razvoj mladih. Ljeto, iako percipirano kao vrijeme opuštanja, za mnoge postaje razdoblje još većeg pritiska upravo zbog stalnog praćenja tuđih objava i osjećaja da propuštaju iskustva koja bi “trebali imati”.

Posebno zabrinjava podatak da više od 60 posto mladih u Hrvatskoj nikada nije prošlo nikakvu edukaciju o medijskoj pismenosti, prepoznavanju manipulativnih sadržaja ili strategijama za očuvanje digitalnog zdravlja. Informacije dobivene na društvenim mrežama nemoguće je kontrolirati i često nisu provjerene, a mladi su osobito osjetljiva skupina na prihvaćanje lažnih vijesti. Unatoč tome, većina njih izražava potrebu i interes za edukacijom o medijskoj pismenosti, što pokazuje jasnu diskrepanciju između stvarnosti i institucionalne podrške.

U ovom razdoblju ljetnih praznika, kada je vrijeme na raspolaganju mladima često nestrukturirano i neograničeno, pozivamo roditelje, nastavnike, stručnjake, ali i same mlade da promisle o načinu na koji koriste društvene mreže. Odmor ne mora značiti digitalnu odsutnost, ali može uključivati osviješteno korištenje tehnologije, povremeno distanciranje od ekrana i stvaranje prostora za stvarne, autentične doživljaje.

Pravo iskustvo odmora, povezanosti i zadovoljstva ne odvija se na ekranu, već u kontaktu sa sobom, s drugima i s okruženjem. Digitalna povezanost ne smije zamijeniti emocionalnu bliskost niti postati zamjena za stvarne odnose. Ljeto je idealna prilika za povratak zdravim navikama i brigu o mentalnom zdravlju.