PLANIRA LI REPUBLIKA HRVATSKA GRADITI PRIHVATNE CENTRE ZA MIGRANTE?

Objavljeno 16/12/2024

Marija Selak Raspudić u Karlovcu je tvrdila da Hrvatska čarter letovima prima migrante koji su prvi put evidentirani na hrvatskoj granici i da se u Hrvatskoj planiraju graditi centri za prihvat migranata, uključujući i lokaciju u Karlovačkoj županiji.

Također je iznijela podatak da je tijekom prošle godine bilo 1.157 povrataka migranata prema Dublinskom postupku te da Hrvatska sama vraća vrlo malo migranata u druge zemlje[1] također, članak sličnog sadržaja objavljen je na još dva lokalna portala Karlovački.hr [2] i Prigorski.hr [3] kao i na nacionalnom portalu Nacional.hr [4].

Za potrebe utvrđivanja istinitosti ovih tvrdnji, poslan je upit Ministarstvu unutarnjih poslova, koje je putem e-mail (opa. dostupan autorici ovog članka) odgovorilo da su već reagirali na te iznesene tvrdnje, da su takve izjave manipulacija javnošću. Naveli su kako povrat migranata u skladu s Dublinskim postupkom nije tajan, već dio uobičajenog međunarodnog sporazuma. Također su demantirali postojanje tajnih letova i tvrdnje da Hrvatska postaje središnji prihvatni centar za migrante. Prema MUP-u, Hrvatska je primila migrante u skladu s pravnim obvezama, a izgradnja specifičnih centara nije u planu na način kako je to prikazano u političkom govoru. Detaljnije reagiranje na navode Selak Raspudić dostupno je na stranicama MUP-a.[5]

Hrvatska ima određene obaveze prema Dublinskom sustavu i Europskom paktu o migracijama i azilu, koji su ključni instrumenti za upravljanje migracijama unutar Europske unije.

Prema Dublinskoj uredbi, Hrvatska je odgovorna za procesuiranje zahtjeva za azil osoba koje prvo uđu na njen teritorij. Cilj Dublinskog sustava je osigurati da se svaki zahtjev za azil obradi u jednoj državi članici EU-a, kako bi se izbjeglo dupliciranje zahtjeva i ubrzao proces odlučivanja. Hrvatska mora surađivati s drugim državama članicama kako bi osigurala povratak podnositelja zahtjeva u zemlju odgovornu za njihov slučaj [6], što uključuje i provođenje transfera prema Dublinskim pravilima [7]

Ovaj sustav uvodi nove mjere za upravljanje migracijama, uključujući:

Pojačane granične provjere: Svaka država članica mora registrirati sve osobe koje ulaze u EU, provjeriti njihov identitet, sigurnosni status i ranjivost.
Solidarnost među članicama: Pakt omogućuje državama pod migracijskim pritiskom da dobiju podršku kroz relokaciju tražitelja azila ili financijsku pomoć.
Ubrzani postupci azila i vraćanja: Uvedeni su stroži rokovi za procesuiranje zahtjeva i povratak onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil.
Krizni protokoli: U slučaju izvanrednih migracijskih pritisaka, države članice mogu koristiti fleksibilne mehanizme kako bi se nosile s krizom.

Hrvatska, kao članica EU-a, mora osigurati uvjete za prihvat tražitelja azila i njihovo brzo procesuiranje, uključujući uspostavljanje kapaciteta za smještaj u skladu sa standardima EU-a. Također, obvezna je sudjelovati u zajedničkim mehanizmima solidarnosti unutar pakta.

Pretraživanjem online izvora u posljednjih šest mjeseci ove godine, nije pronađeno da je službeni plan Vlade Republike Hrvatske za gradnju prihvatnih centara za migrante ikad bio javno objavljen. Ministarstvo unutarnjih poslova i druge relevantne institucije nisu izdale nikakvu novu službenu izjavu niti odluku o gradnji novih prihvatnih centara, osim informacija o prethodno uspostavljenim centrima za posebne situacije, poput centara za izbjeglice iz Ukrajine tijekom 2022. godine.[8]

Hrvatska, kao dio Dublinskog sustava i dobrovoljnog mehanizma solidarnosti unutar EU, obvezala se na premještanje određenog broja tražitelja azila iz država članica EU, ali to nije podrazumijevalo nove građevinske projekte za prihvatne centre u skorije vrijeme. Fokus je bio na jačanju postojeće infrastrukture i rješavanju pitanja smještaja putem drugih oblika integracije i pomoći, uz financijsku potporu iz europskih fondova i proračuna.[9]

Za najnovije i utemeljene informacije, preporučuje se praćenje službenih stranica poput Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Vlade RH.

Ključna dezinformacija u navodima Selak Raspudić jest preuveličavanje ili pogrešno tumačenje obaveza Hrvatske unutar Dublinskog sustava i europskog pakta o migracijama. Prezentacija planiranih centara kao gotove činjenice i “tajnih letova” sugerira netransparentnost koja prema MUP-u ne postoji. Ove tvrdnje, prema reakciji nadležnih tijela, predstavljaju manipulaciju koja može unijeti nepotrebnu paniku među građane, kao i netrpeljivost prema strancima, a sve sa svrhom promocije u okviru predstojeće predsjedničke kampanje u Republici Hrvatskoj.

Napomene:

[1] https://kaportal.net.hr/aktualno/vijesti/1338921/marija-selak-raspudic-u-karlovcu-o-migrantskoj-krizi-i-gradnji-prihvatnih-centara-prijete-nam-veliki-migrantski-valovi-kao-predsjednici-sigurnost-gradana-ce-mi-biti-na-prvom-mjestu/

[2] https://karlovacki.hr/moja-temeljena-zadaca-kao-predsjednice-hrvatske-je-uciniti-nase-gradane-i-nasu-zemlju-sigurnim/

[3] https://prigorski.hr/selak-raspudic-o-nezakonitim-migracijama-sigurnost-gradana-je-osnovni-zadatak/

[4] https://www.nacional.hr/sigurnost-hrvatske-selak-raspudic-predsjednik-ne-treba-imati-komplekse-po-pitanju-ilegalnih-migranata/

[5] https://policija.gov.hr/vijesti/reagiranje-teze-o-zataskavanju-i-tajnim-letovima-prihvata-osoba-po-dublinskom-postupku-smatramo-manipuliranjem-javnosti/

[6] https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/migration-and-asylum/pact-migration-and-asylum/questions-and-answers-pact-migration-and-asylum_hr

[7] https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/promoting-our-european-way-life/migration-and-asylum/pact-migration-and-asylum_hr

[8] https://vlada.gov.hr/vijesti/bozinovic-dosad-u-rh-stiglo-4-300-izbjeglica-spremni-smo-ih-prihvatiti-20-000/35038

[9] https://mup.gov.hr/o-nama-9/mup-i-eu/migracije-i-azil/282173

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.