OBALA KOMIŽE ZATRPANA GRAĐEVINSKIM OTPADOM
Tekst: D. S.
Foto: Geopark Vis
Iako postoje organizacije i komunalna poduzeća koja su uvijek spremna pružiti informacije gdje, kako i kamo odložiti građevni otpad na hrvatskim otocima sve češće nailazimo na ilegalna odlagališta građevnog otpada. Nažalost, takve prizore susrećemo i na obalama otoka Visa, valoriziranog od strane UNESCO-a. Ljudskim nemarom i odlaganjem na ovim lokalitetima, zatrpavaju se procesi koji su se razvijali kroz miljune godina, te se ovom području oduzima ljepota postojanja. Zatrpavanjem priobalnog područja građevinskim otpadom narušavaju se mikrostaništa morskih organizama ali i mnoge geolokacije prepoznate od vrhunskih znanstvenika geologa.
Naime, starost stijena Kamenica i okolnih područja u zaljevu Komiže proseže u daleku prošlost od 220 miljuna godina i kao takve spadaju u najstarije stijene na Jadranu. Zahvaljujući tim vulkanskim stijenama, otok Vis ima vlastite rezerve vode.
Da podsjetimo, vulkan koji se nalazio u komiškom zaljevu prije 220 milijuna godina je mnogobrojnim erupcijama izbacivao lavu u okolna područja. Upravo su Kamenice mjesto kontakta vulkanskih tufova, andezitnih lava i vapnenaca. Vulkanski marinski bazen bio je plitkomorski okoliš idealan za taloženje soli, vulkanskih izljeva i različitih tipova morskih muljeva. Tijekom vremena ove su stijene najprije bile ukopane duboko u Zemljinu koru, a potom izdignute ponovno na površinu, procesom uzdizanja solnog dijapira. Ovaj proces izbijanja na površinu rezultirao je njihovim razlamanjem i boranjem te snažnom površinskom erozijom koja je od tih mekših stijena napravila veliku uvalu u području grada Komiže. Uvala je nakon zadnjeg ledenog doba preplavljena morem, uslijed čega je nastao Komiški zaljev.
