NASTAVAK DRŽAVNE DEVASTACIJE – NAKON PLAŽA NA RED DOŠLI I PLANINARSKI DOMOVI
Tekst: Zagreb.info
Foto: PD Paklenica
U trenucima dok na Svetoj Geri Slovenska vojska uzurpira državni teritorij i bivši planinarski dom kojeg su pretvorili u svoju vojarnu, RH donosi novi Zakon kojim bi se planinarski domovi dali na upravljanje javnim ustanovama i županijama iako ih oni nisu gradili niti nikad održavali već su to desetljećima činila isključivo planinarska društva.
Povodom prijedloga novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama RH koji nadilazi samo interes HPSS-a donosimo tekst s internetskog portala Zagreb.info objavljen 22. rujna 2023. pod naslovom “Hrvatski planinarski savez ogorčen idejom vladajućih: Nitko nije desetljećima ulagao u domove, a sad su ih se sjetili” koji prenosimo u cijelosti i to kako slijedi:
Hrvatski planinarski savez ogorčen idejom vladajućih: “Nitko nije desetljećima ulagao u domove, a sad su ih se sjetili”
Prijedlog novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim bi se planinarski domovi dali na upravljanje javnim ustanovama i županijama, uznemirilo je brojne planinare u Hrvatskoj, a ima ih mnogo.
Hrvatski planinarski savez broji oko 45 tisuća članova, 330 udruga od koji je 60 u Zagrebu te oko 150 skloništa domova i kuća diljem lijepe naše.
Smatraju da se predloženim Zakonom ugrožava cjelokupni koncept sigurnosti u planinama o kojemu se ustrajno i učinkovito skrbi Hrvatski planinarski savez još od 19. stoljeća, te su se zbog toga i uključili u e-savjetovanje kojim žele ukazati na brojne štetne posljedice novog Zakona koje bi izravno utjecale na planinare, izletnike i posjetitelje planinskih područja.
Tim povodom razgovarali smo s Darkom Berljakom, planinarom, alpinistom, HGSS-ovcem te predsjednikom Hrvatskog planinarskog saveza, koji nam je detaljnije pokušao objasniti cijelu problematiku.
Planinarske domove održavamo na svoj trošak
“Mi postojimo 149 godina, jedna smo od najstarijih udruga osnovana u Austro-Ugarskoj. Sve te godine brinemo o planinarskim domovima, 125 godina izdajemo časopis ‘Hrvatski planinar’ kao najstariji časopis u Hrvatskoj i 101 godinu uređujemo i markiramo planinarske puteve. To je tradicija i volonterski rad koji se godinama radi iz srca, za badava, iz unutarnjeg poriva.
Mi gradimo i održavamo planinarske domove koji su na državnoj zemlji, većinom izgrađenih između dva svjetska rata, pa do danas, ne zbog nekih komercijalnih razloga, jer tako nešto nije moguće postići u tim područjima, već isključivo zbog sigurnosti ne samo planinara, ali i svih ostalih posjetitelja tih prostora”, započeo je Darko Berljak.
Ističe kako država sada nakon svih tih godina želi propisati da njima ubuduće upravljaju javne ustanove (Nacionalni i Parkovi prirode) u zaštićenim, a županije u ostalim područjima. Ono što je najopasnije je nedorečenost mogu li ti novi upravljači osim putem natječaja davanja u najam i prenamijeniti te objekte. Od toga bi javne ustanove i županije 40 posto prihoda uplatilo državi, a 60 posto bi ostajalo njima.
Prenamjena u ekskluzivni objekt
“Da se mi nismo sve te godine brinuli za naše objekte i sve popratno te državne imovine danas ne bi bilo. Nitko nije desetljećima ulagao u sve te domove, a sada su ih se sjetili. Vjerojatno je netko došao za vikend na Sljeme, pa su vidjeli koja tu lova curi dok ljudi u redu čekaju za grah, pa su zaključili da je to državna imovina, a oni od toga nemaju ništa. No, nisu došli u ponedjeljak dok pada kiša ili sve druge dane kada nema nikakvog prometa, kada mi uskačemo i brinemo se”, objasnio je Berljak i dodao.
“Bojimo se da će taj upravljač možda sklopiti ugovor s nekim tko će prenamijeniti prostor, napravit će neki ekskluzivni objekt s tko zna kakvim radnim vremenom ili zatvorenim po potrebi i plaćat će najamninu 10.000 eura mjesečno, ali onda neće biti mjesto gdje će se planinari i izletnici moći skloniti, okrijepiti, prespavati, odmoriti i nastaviti izlet”, pita se dugogodišnji planinar, alpinist i HGSS-ovac.
Javne ustanove i županije vjerojatno će biti inertne
No, da se prenamjena i ne dogodi, kaže da bi problem mogao biti i u samom održavanju tih objekata. To ugrožava sigurnost objekata, ali i sigurnost planinara.
“Nije mi jasno kako će oni brinuti o nekom objektu koji je 50 kilometara daleko u planini. Tamo su drugačiji klimatski uvjeti i ponekad teška pristupačnost. Evo na primjer dođe bura na Velebitu i otrgne komad krova. Ako nisi drugi dan tamo i to popravio, šteta će biti sve veća i veća, dok se neće srušiti cijeli krov.
Dok javna ustanova ili županija utvrdi štetu, pa dok raspiše javnu nabavu, pa javni natječaj, pa izvođača, planinarski dom će pretrpjeti još veću štetu, pa odobrena sredstva neće biti dovoljna, pa sve treba početi ispočetka. Kod nas ljudi sjednu u auto, kupe od svojih novaca crijep, daske, odu po bilo kakvim uvjetima gore i poprave krov”, zaključuje Berljak.
Odgovorili iz resornog Ministarstva
O cijelom problematici i razlogu prijedloga novog Zakona zapitali smo i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a evo što su nam odgovorili.
“Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske objavljen je na službenom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću kako bi javnost svojim komentarima, a posebno konstruktivnim prijedlozima mogla sudjelovati u kreiranju teksta predmetnog Zakona.
Nakon provedenog savjetovanja, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima objaviti će Izvješće o provedenom savjetovanju putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću. Stoga pozivamo Hrvatski planinarski savez da se uključi davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 1. listopada 2023″, odgovorili su iz resornog Ministarstva.
