MARIJANA PETIR SENZIBLINIJA NA HRVATSKI TURIZAM OD PLENKOVIĆEVE MINISTRICE BRNJAC
Tekst: Panopticum/S.P.B.
Foto: Sisačka biskupija
Iako bivša EU zastupnica Marijana Petir nema nekih izrazitijih dodirnih točaka s hrvatskim turizmom, njeni posljednji istupi čine je senzibilnijom prema toj temi i uslužnoj grani privrede od profesionalaca u domaćoj turističkoj industriji. Naime, saborska zastupnica Petir se zalaže za snažniji iskorak u povezivanja ponude hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i potreba domaćeg turizma, ali i u otklanjanju ograničenja koja onemogućavaju njihovo snažnije povezivanje.
Za razliku od uvozno-trgovačkog lobija koji je načičkao hrvatsku obalu nedopustivo velikim brojem mega marketa s policama natrpanih stranom robom, Marijana Petir se kao predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora zalaže za drugačija razmišljanja o načinima na koje se može nagraditi domaće ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo hrvatske proizvode i to kroz porezne olakšice ili dodatne zvjezdice, kako bi ih izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud. Tu temu je obuhvatio i 5. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu koji se u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ održao u Cavtatu koncem travnja 2022. godine, a kojemu je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora bio pokrovitelj. Osim toga, u sklopu održanog kongresa o ruralnom turizmu, kojemu je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pokrovitelj, održana je 60. tematska sjednica Odbora na kojoj je provedena rasprava o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj, a imajući u vidu strateško opredjeljenje o potrebi povezivanja tzv. „zelene i plave njive“.
Naime, Republika Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom ‘misli lokalno’. Za to Hrvatskoj treba, kako navodi Marijana Petir, redizajn razmišljanja o turizmu i prihvaćanje promijenjenih navika korisnika turističke ponude jer masovni turizam više definitivno nije “in”.
Kao zaključak bismo spomenuli kontradiktornosti u turističkoj politici trenutne vlade Andreja Plenkovića u kojoj, primjerice, Hrvatska ima i provodi financiranje turističke infrastrukture javnog sektora a istovremeno nema preciznu i jasnu prostornu turističku politiku, gdje još k tome nismo sigurni je li turizam sektor ili nije, uzimajući pri tome u obzir sve dostupne udžbenike i predavanja na hrvatskim sveučilištima.
