LICE I NALIČJE HRVATSKOG PRAVOSUĐA

Tekst: L. G.

Foto: M. V. / K. B. / RHZK

U srijedu, 31. ožujka 2021. na Županijskome sudu u Karlovcu osuđeno je nepravomoćno na po tri godine zatvora dvoje od četvero optuženika u predmetu “Karlovačka banka” zbog neosnovanog otpisa duga tvrtki Zagrebdrvo u iznosu od 13,4 milijuna kuna. Osuđen je bivši član Uprave Karlovačke banke (KaBa) Danko Seiter i poduzetnik Zdravko Pašalić. Podsjetimo, otpis spornog duga se dogodio 26. lipnja 1999. godine, pa apsolutna zastara u ovom predmetu nastupa 26. lipnja 2021. godine. Presudu Županijskog suda u Karlovcu je donio sudac Leon Kovačić dok je optužnicu zastupao Mladen Krajačić iz ŽDO Karlovac. Iako su nasmješena lica suca Kovačića u sudnici i predstavnika ŽDO u Karlovcu prije rasprave odavali zadovoljstvo stanjem sudskog kaznenog predmeta čiji su dijelovi, usput da napomenemo, misteriozno nestali, čini se da je pravo stanje stvari daleko od dobrog za sve sudionike u sporu. Nastavak ovog nesvakidašnjeg suđenja u razdvojenim predmetima, u kojem su uz već presuđene, optuženi još Mijo Bursić i Sandra Cvitešić, tadašnji članovi Uprave KaBa, očekuje se 7. travnja 2021. godine. Daljnji, drugostupanjski tijek ovog sudskog predmeta trebao bi se nastaviti na Visokom kaznenom sudu RH čiji je novoizabrani predsjednik već medijski spomenut kao gost Mamićevih Plavih salona NK Dinama poput kompromitiranih, a nakon toga i suspendiranih sudaca sa Županijskog suda u Osijeku.

2019. GODINE U ZASTARU OTIŠLO 29 PREDMETA

Obzirom da spomenutom sudskom predmetu prijeti zastara, očito da je ovaj predmet apsolutni prioritet Županijskog suda u Karlovcu, jer se u dosadašnjem tijeku postupka čak i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa potrudio da odbije žalbe u roku od 24 sata, iako je kasnije Vrhovni sud utvrdio bitne pogreške postupka karlovačke sutkinje Elme Kaleb Mamić i poništio njenu presudu, a čega je i ona sama bila svjesna izjavivši “da je presudom kupila drugom sucu dodatne dvije godine”. Inače, zbog takovog postupanja sutkinje Kaleb Mamić bila je razmatrana i njena kaznena odgovornost. Nadalje, te 2019. godine kada je sutkinja Elma Kaleb Mamić donijela nepravomoćnu sudsku odluku koju je Vrhovni sud RH ukinuo, na Županijskom sudu u Karlovcu na čijem je čelu predsjednik Ante Ujević, otišlo je u zastaru 29 predmeta.

NEPROCESUIRANJE ČLANOVA NO KABA

Dok drugi sudovi u Republici Hrvatskoj koriste na suđenjima tajne snimke razgovora kao dokaze, a sud u Karlovcu ima u spisu javno snimljenu sjednicu Nadzornog odbora Karlovačke banke, na kojoj je razmatrana problematika ovog suđenja, odnosno na kojoj se raspravljalo i odlučivalo te glasovalo (7 članova za odluku, 1 suzdržan, 1 protiv) ali ovom sudu to nije vjerodostojan dokaz i ne želi čuti razloge zašto su gospodarstvenici i dioničari banke odobrili takvu odluku. S predmetnom odlukom NO KaBa upoznata je Hrvatska narodna banka (HNB) kao financijski regulator te revizijska kuća KPMG. Jedan od mogućih razloga neuvrštavanja tog dokaza je strah od drugačijeg završetka sudskog postupka budući bi u tom slučaju sud, odnosno ŽDO, bio prisiljen podići optužnicu i protiv tadašnjih 11 članova Nadzornog odbora (NO) Karlovačke banke koji su donijeli spornu odluku te je transferirali na Upravu banke. Dakle, razvidno je kako NO KaBa nije samo nadzirao rad banke već je u njenom radu i operativno sudjelovao.

Inače, u ovom dugogodišnjem postupku optužnicu napisanu od strane ŽDO Karlovac je karlovački sud tri puta zbog manjkavosti vraćao na doradu. Uostalom i ukidanje sporne presude od strane Vrhovnog suda s nalogom da karlovački sud provede detaljnu raspravu kako bi se utvrdile sve okolnosti ide upravo u tom smjeru rasvjetljavanja uloge i odgovornosti NO KaBa u otpisu duga tvrtki Zagrebdrvo.

UPLAŠENI ŽDO

U karlovačkim kuloarima spominje se i mogući drugi razlog neuvrštavnja u raspravu dokaznog materijala iz spisa koji se odnosi na NO KaBa s jednostavnim zaključkom kako ŽDO u Karlovcu nije imalo hrabrosti podići optužnicu i protiv članova NO, i to najvjerojatnije zbog stranačkih iskaznica, iako su prema Statutu banke bili odgovorni za svoje odluke.

Da podsjetimo, Željko Mažuran, tadašnji predsjednik NO KaBa i ujedno direktor tvrtke “Kordun Karlovac” koja je završila u stečaju sa 60 milijuna kuna duga i njegova zamjenica Helena Lenac, tadašnja predstavica najvećeg dioničara, Karlovačke pivovare, bili su predloženi za visoke nagrade na godišnjoj skupštini Karlovačke banke zbog svog dodatnog uspješnog angažmana, ali dioničari to nisu odobrili. Istovremeno su dioničari banke odobrili rad Uprave kojoj se sada sudi kao uspješan za izvještajnu poslovnu godinu.

FANTOMSKA ULOGA MATE MIŠETIĆA

Nije za zanematriti da je taj isti NO KaBa ograničio prava samostanog odlučivanja Uprave KaBa i prenio ga na NO (čemu su svjedočili i svi pozvani svjedoci optužbe), a čiji dokument donosimo u prilogu teksta. Jedan od zanimljivih detalja sudskog postupka je i podatak kako tadašnji predsjednik uprave KaBa, Vladimir Tvrdinić nikada nije bio ispitan pred sudom, pa čak niti u istrazi. Osim Tvrdinića, koji je u međuvremenu preminuo, nisu nikada od policije i ŽDO ispitani niti na sudu saslušani članovi NO, Ivan Benić i Ivan Baić, a koji su također u međuvremenu preminuli, te Miroslav Migalić i Jaime Ivan Guerrero Devlahovich.

Najveću enigmu sudskog procesa “Karlovačka banka”, odnosno propust ŽDO u Karlovcu predstavlja neispitivanje potpisnika sporazuma o otpisu duga između KaBa i Zagrebdrva, izvjesnog Mate Mišetića, tadašnjeg direktora Zagrebdrva, a danas člana uprave Hrvatske pošte d.d. koji nije nikada ispitan niti u istrazi od strane policije i odvjetništva niti od strane suda tijekom 22 godine suđenja.

VJEŠTAKINJA BEZ LICENCE

Osim toga, karlovački Županijski sud ne interesiraju niti primjeri poslovanja i otpisa kredita provedeni u drugim hrvatskim bankama u istom vremenu, niti bankarski otpis PBZ-a istoj tvrtki Zagrebdrvo, kao niti otpis državnog fonda, odnosno HFP-a za potraživanja navedenoj tvrtki.

Odbijen je i prijedlog obrane da se za bankarsko vještačenje angažira bilo koji od 31 licenciranih i danas ovlaštenih sudskih vještaka u RH, međutim sud nije htio prihvatiti niti vještačenje sudskog vještaka čije ime se već nalazi u spisu. Kada je već riječ o vještačenju, spomenimo i neuobičajenu presudu karlovačkog suca Leona Kovačića u jednom drugom predmetu, kao usputno ogledalo sudske prakse, koja je ukinuta na višem sudu, a koju je doživio jedan poljoprivrednik iz Ogulina, o čemu je već bilo govora u hrvatskim medijima.

Jedino ime sudskog vještaka koje je Županijskom sudu u Karlovcu bilo dobrodošlo je ono koje je već unaprijed žigosalo optužene kao krivce, izrečeno šest mjeseci prije naloga suda od strane neovlaštene i nestručne osobe koja je znala krivce i prije nego je uzela spis i kostatirala da u njemu više ne postoji dokumentacija iz 1999. godine. Kako vidimo iz već donesene nepravomoćne presude karlovačkog suda a koja je de facto pokrivena financijskim vještačenjem, njenoj vidovitosti dokumentacija nije niti trebala…