IZLOŽBA I PREDAVANJE O LEDENOM DOBU U NOĆI MUZEJA BRODSKOG POSAVLJA
Tekst: Zoran Grgić mag. ing./Panopticum
Foto: Brodska stvarnost
Kao i u mnogim drugim mjestima širom Hrvatske tako je i u Slavonskom Brodu u Muzeju Brodskog Posavlja u petak, 27. siječnja 2023. godine održana osamnaesta Noć muzeja. U program Noći muzeja je bila uključena i multidisciplinarna izložba pod nazivom „Doba leda i vatre“ koja je plijenila pozornost prisutnih iznimno uspješnim postavom. Nesvakidašnja izložba vodila je posjetitelje kroz paleontološke i arheološke ostatke s područja brodskog Posavlja govoreći o najznačajnijim globalnim događanjima tijekom posljednjeg ledenog doba, a organizirana je povodom 65. godišnjice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica.
Uz izložbu, najposjećeniji događaj večeri svakako je bilo predavanje pod naslovom „Što znamo o ledenom dobu?“. Predavanje kroz geološke epohe održao je prof. dr. sc. Tihomir Marjanac iz zagrebačke Udruge ProGEO-Hrvatska pred prepunom dvoranom budući ga većina Brođa i Brođanica poznaje iz emisije II programa HR radija „Andromeda“.
Na predavanju dr. Marjanca se moglo čuti kako svakih 10,5 – 11 godina naše sunce prođe kroz minimum/maksimum aktivnosti. Na to se nadovezuju (superponiraju) ciklusi udaljavanja/približavanja Zemlje suncu, variranja nagiba osi vrtnje i Zemljine ekliptike. Planeti gravitacijom mijenjaju putanju Zemlja ali i doprinose vulkanskoj aktivnosti, tu i tamo „kresne“ nekakva meteor (bolid) i napavi promjene… Cijeli solarni sustav putuje oko centra galaksije i ulazi/izlazi iz područja plina i prašine … sve redom utjecaji na skali vremena i energije u usporedbi s kojima je čovjekov utjecaj (Holocen) zanemariv. Usput, prema definiciji Holocen je interglacijalno (tj. period između dva Ledna doba) razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr. Kr.
Nadalje, posjetitelji su na predavaju saznali kako je tijekom zadnjih 2 miliona godina klima povremeno bila nestabilna (62 ledena perioda) te kako smo u 500.000 godina imali 5 ledenih doba bitno dužih i težih od ovoga s čime nas danas plaše…
Naime, u Zemljinoj povijesti, odnosno na njenoj geološkoj skali, izmjenjivala su se ledena razdoblja kada je CO2 bio nizak s manje od 500 ppm (danas smo dostigli jedva 300) a ledeni pokrovi (5-8 km debljine!!!) pokrivali su polove i kontinente … Postojala su i topla razdoblja kada je CO2 činio više od 1000 ppm u svakom kubičnom metru atmosfere, a nije bilo ledenog pokrova niti polarnog leda …
Pojedina topla i hladna razdoblja trajala su milijunima godina i utjecala na razvoj života. Za sada znamo kako su dugo-periodične promjene imale astronomske uzroke izvan Sunčevog sustava. Ergo, čovjeka/auta/dimnjaka niti na vidiku a klime/periodi divlji!? Tko nam prodaje maglu danas i zašto zapitali su se nazočni?
Usput za društvenjake, ppm – „parts per million“, dijelova na milijun, je bezdimenzijska jedinica za izražavanje udjela (poput postotka). Ovdje označava broj molekule CO2 u odnosu na broj svih molekule u uzorku/otisaku (pra)atmosfere (O2, N2, O3, CO2, Ar, He…). Kako je prema Avogadrovom zakonu u istom volumenu plina uvijek ima isti broj molekula, bez obzira na vrstu, ppm označava i volumni udjel CO2 u zraku.
Kroz prezentaciju popraćenu i kartama geološke prošlosti Hrvatskih zemalja objašnjavao je pojave i posljedice ledenih doba. Predavanje je dva puta popraćeno pljeskom uz pitanja iz publike. Bilo je zanimljivo vidjeti promjene razine Jadranskog mora te periode tih događanja…
Tihomir Marjanac rođen je godine u Zagrebu. Studij geologije završio je na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao. Postdoktorsko usavršavanje imao je u Norveškoj. Tijekom studija i neposredno nakon diplomiranja radio je u Institutu za geološka istraživanja u Zagrebu. Do 2018. godine bio je zaposlen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se sedimentologijom, istraživao je paleoseizmičke događaje, udare asteroida, procese okršavanja i paleoklimu tijekom posljednjih dva milijuna godina, a posebno oledbu Dinarida te objasnio i dokazao dokle su se spuštali ledenjaci na obali Jadrana.
