GRFC: NESIGURNOST PREHRANE STANOVNIŠTVA SVIJETA
Tekst: I. Č./Panopticum
Foto: WFP
Globalni izvještaj o prehrambenoj krizi (GRFC), u čijoj je pripremi sudjelovala i Organizacija Ujedinjenih nacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) upozorava da je, obuhvaćajući razdoblje od posljednjih pet godina, u 2020. dosegnut rekordan broj osoba koje se nalaze u teškoj krizi. Među glavnim razlozima te izvanredne situacije koja pogađa najmanje 155 milijuna ljudi u 55 zemalja svijeta, navedeni su ratovi, klimatske promjene i gospodarski šokovi, dodatno pogoršani pandemijom bolesti COVID-19.
AFRIČKA PREHRAMBENA KATASTROFA
Broj ljudi u krizi u 2020. godini povećao se za 20 milijuna u odnosu na 2019. godinu (134,7 milijuna u 55 zemalja), a Afrika je i dalje najpogođeniji kontinent u kojem boravi 63 posto stanovništva u krizi. Stanje je najteže u Burkini Faso, Južnom Sudanu i Jemenu. Izvještaj potom upozorava na stanje djece. U 2020. godini 75,2 milijuna djece mlađe od 5 godina, u 55 zemalja koje su se suočile s prehrambenom krizom, imalo je nižu tjelesnu težinu, a dodatnih 15,8 milijuna bilo je iscrpljeno.
Povodom toga, predviđanja za su 2021. godinu dramatična. Procjenjuje se da će se 155 tisuća ljudi u Južnom Sudanu i Jemenu suočiti s pravom prehrambenom katastrofom. Sukobi će i dalje biti glavni uzrok prehrambenih kriza, ali gospodarske krize zbog bolesti COVID-19 pogoršat će situaciju u većini zemalja, stoji u priopćenju osnivačkih organizacija Svjetske mreže, odnosno Europske unija (EU), Organizacije Ujedinjenih nacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), Svjetskog programa za hranu (WFP) u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID).
INICIJATIVA ZA PROMJENU PREHRAMBENOG SUSTAVA
Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je slabost svjetskog prehrambenog sustava te potrebu za stvaranjem pravednijih, održivijih i otpornijih sustava kako bi se za 8,5 milijardā ljudi osigurala redovita i hranjiva prehrana do 2030. godine – navodi se u priopćenju. Naime, žele li se postići ciljevi održivog razvoja, neophodno je radikalno promijeniti poljoprivredno-prehrambene sustave.
Kako bi se suočila s tim izazovima, Svjetska mreža najavljuje također pojačanje inicijative za promicanje poljoprivredno-prehrambenih sustava s društvenog, ekološkog i gospodarskog gledišta. Poduprijet će glavne događaje poput sastanka na vrhu Ujedinjenih nacija o prehrambenim sustavima, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Konferenciju o klimatskim promjenama te skup ‘Prehrana za rast’, a surađivat će s inicijativom koju je pokrenula skupina G7 kako bi se izbjegla glad u svijetu.
