GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DO KRAJA STOLJEĆA VJEROJATNO ĆE IZNOSITI 3°C

Objavljeno 01/10/2024

Koncentracije stakleničkih plinova na rekordnim su razinama, što utječe na daljnji porast temperatura u budućnosti. Jaz između ambicija i stvarnosti kad su u pitanju emisije i dalje je velik. Prema izvješću United in Science (Ujedinjeni u znanosti), vjerojatnost da će globalno zagrijavanje tijekom ovog stoljeća iznositi 3 °C uz trenutačne politike iznosi 66 %.

To nam izvješće pruža prijeko potrebne temelje za nadu. U njemu se analizira na koji način napredak ostvaren u prirodnim i društvenim znanostima te nove tehnologije i inovacije jačaju naše razumijevanje Zemljina sustava i mogu dovesti do korjenitih promjena u prilagodbi klimatskim promjenama, smanjenju rizika od katastrofa i održivom razvoju.

Odmah nam je potrebno hitno i ambiciozno djelovanje za potporu održivom razvoju, klimatskoj akciji i smanjenju rizika od katastrofa. Odluke koje donesemo danas mogle bi značiti razliku između kolapsa u budućnosti i napretka prema boljem svijetu, istaknula je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Umjetna inteligencija i strojno učenje pojavili su se kao tehnologije koje imaju potencijal za uvođenje transformacije i revolucije u prognoziranje vremena te koje ga bi ga mogle ubrzati i pojeftiniti, kao i povećati njegovu pristupačnost. Zahvaljujući najsuvremenijim satelitskim tehnologijama i virtualnoj stvarnosti, koja spaja fizički svijet s digitalnim, pomiču se granice, primjerice, u upravljanju zemljištem i gospodarenju vodama, rekla je Celeste Saulo.

Međutim, sama znanost i tehnologija nisu dovoljni za rješavanje globalnih izazova kao što su klimatske promjene i održivi razvoj. U sve složenijem svijetu moramo prihvatiti raznolika znanja, iskustva i perspektive kako bismo zajednički stvarali rješenja, dodala je.

Samit o budućnosti Ujedinjenih naroda prilika je kakva se pruža jednom u generaciji za revitalizaciju i reset naše kolektivne predanosti globalnim ciljevima, navodi se u izvješću koje je sastavio konzorcij agencija Ujedinjenih naroda, meteoroloških organizacija te znanstvenih i istraživačkih tijela. U izvješće su ugrađeni i doprinosi mladih i znanstvenika na početku karijere koji provode promjene za budućnost.

Stanje klimatske znanosti: potreba za hitnom i ambicioznom klimatskom akcijom

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovele su do široko rasprostranjenih i ubrzanih promjena u atmosferi, oceanu, kriosferi i biosferi. Godina 2023. bila je daleko najtoplija u povijesti mjerenja, uz uvelike raširene ekstremne vremenske pojave. Taj se trend nastavio u prvoj polovici 2024.

Globalne emisije stakleničkih plinova od 2021. do 2022. porasle su za 1,2 %, dosegnuvši 57,4 milijardi tona ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2). Prosječne globalne površinske koncentracije CO2, metana (CH4) i dušikovog monoksida (N2O) također su dosegnule nove rekordno visoke razine.

Kad je donesen Pariški sporazum, predviđalo se da će emisije stakleničkih plinova do 2030. porasti za 16 % u odnosu na 2015. Sad je to predviđanje smanjeno na 3 %, što upućuje na to da je ostvaren napredak. Ipak, jaz u emisijama do 2030. ostaje velik. Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na razinu nižu od 2 °C odnosno 1,5 °C (iznad predindustrijskih razina), globalne emisije stakleničkih plinova do 2030. potrebno je smanjiti za 28 % odnosno 42 % u odnosu na razine koje se predviđaju uz nastavak trenutačnih politika.

Predviđa se da će se globalno zagrijavanje uz postojeće politike i nacionalno utvrđene doprinose (koji predstavljaju nacionalne napore da se globalno zagrijavanje ograniči na znatno manje od 2 °C) tijekom ovog stoljeća održati na maksimumu od 3 °C. Samo se u najoptimističnijem scenariju, u kojem se svi uvjetni nacionalno utvrđeni doprinosi i obveze na postizanje nulte neto razine emisija u potpunosti ostvaruju, predviđa da će se globalno zagrijavanje ograničiti na 2 °C, pri čemu vjerojatnost da će se globalno zagrijavanje ograničiti na 1,5 °C iznosi tek 14 %.

Vjerojatnost da će globalna srednja temperatura zraka tijekom najmanje jedne od sljedećih pet kalendarskih godina premašiti 1,5 °C više od predindustrijskih razina iznosi 80 %, a vjerojatnost da će petogodišnja srednja vrijednost za razdoblje 2024. – 2028. premašiti taj prag iznosi 47 %. Prag od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma odnosi se na prosječno dugoročno zagrijavanje tijekom razdoblja od 20 godina. Potrebno je hitno djelovati u smjeru ublažavanja klimatskih promjena, kao i prilagodbe klimatskim promjenama.

Međutim, svaka šesta zemlja i dalje nema nacionalni instrument planiranja za prilagodbu te i dalje postoji znatan manjak financiranja, pri čemu je dotok međunarodnog javnog financiranja za prilagodbu u opadanju od 2020.

Umjetna inteligencija i strojno učenje uvode revoluciju u prognoziranje vremena

Zahvaljujući njihovom brzom napredovanju, umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje (ML) mogu ubrzati i pojeftiniti stručno modeliranje vremena te mogu povećati njegovu pristupačnost zemljama niskog dohotka i ograničenih računskih kapaciteta.

Prognoziranje vremena tradicionalno se oslanja na modele koji se temelje na fizici u okviru procesa koji se naziva numeričkim predviđanjem vremena. Modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju treniraju se s pomoću skupova podataka reanalize i motrenja, čime prognoziranje vremena postaje brže i jeftinije. Neke procjene pokazale su potencijal umjetne inteligencije i strojnog učenja za prognoziranje opasnih vremenskih događaja poput tropskih ciklona te dugoročnijih predviđanja pojava El Niño i La Niña.

Uz brojne prilike, prisutni su i brojni izazovi, posebno ograničena kvaliteta i dostupnost podataka. Trenutačni modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju ne uključuju varijable koje je teže predvidjeti, a koje su povezane s oceanom, kopnom, kriosferom i kruženjem ugljika.

Kako bi se zajamčilo da umjetna inteligencija i strojno učenje služe globalnom dobru, potrebno je snažno globalno upravljanje. Veća transparentnost bit će važna za izgradnju povjerenja i razvoj standarda za odgovornu upotrebu.

Motrenja Zemlje iz svemira

U proteklim je desetljećima ostvaren nevjerojatan napredak u motrenjima Zemlje iz svemira, zahvaljujući kojem se otvaraju goleme prilike za budućnost.

Motrenja Zemljina sustava visoke razlučivosti i frekvencije ključna su za djelotvorno prognoziranje vremena, predviđanja povezana s klimom i praćenje okoliša.

Inovacije u motrenjima Zemlje iz svemira mogu se u okviru javno-privatnih partnerstava iskoristiti za jačanje primjena povezanih s vremenom, klimom i vodom te drugih primjena povezanih s okolišem.

Međutim, prisutni su veliki izazovi zbog kojih je ograničena realizacija punog potencijala motrenja Zemlje iz svemira za potporu globalnim ciljevima. I dalje su prisutni nedostaci u točnom mjerenju ključnih varijabli koje se odnose na ocean, klimu i aerosol te hidroloških varijabli, žkao i u pokrivanju područja koja su slabo pokrivena motrenjem, poput kriosfere. Problem su i pristupačnost i standardizacija podataka, posebno za zemlje u razvoju.

Za potporu motrenju Zemlje iz svemira za primjene povezane s vremenom, klimom i vodom te druge primjene povezane s okolišem potrebni su međunarodna suradnja, sveobuhvatni okviri za upravljanje za integrirane sustave motrenja i inovativni modeli financiranja.

Povezivanje virtualnog i fizičkog svijeta: upotreba imerzivnih tehnologija za gospodarenje vodama i upravljanje zemljištem

Socioekonomski utjecaji i klimatske promjene opterećuju vodne i zemljišne resurse i ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom i vodom. Imerzivne tehnologije kao što su digitalni blizanci, virtualna stvarnost i metaverzum mogu uvesti revoluciju u integrirano upravljanje zemljištem i gospodarenje vodama pružanjem interaktivnih rješenja i rješenja temeljnih na podacima kojima se povezuju fizički i digitalni svijet. Od simuliranja poplava i suša do predviđanja toka i akumulacije vode, kao i propadanja zemljišta, potpora su u donošenju odluka i uključivanju različitih dionika.

Digitalni blizanci definiraju se kao virtualni prikazi dizajnirani tako da točno odražavaju određeni fizički predmet ili sustav. Metaverzum je integrativni ekosustav virtualnih svjetova koji omogućuje imerzivna iskustva.

Među izazovima valja izdvojiti ograničenja dostupnosti i kvalitete podataka. Usto je prisutan nedostatan pristup održivim mehanizmima financiranja i djelotvornim okvirima za upravljanje te nedostatak povjerenja i razumijevanja u javnosti.

Za usvajanje tih inovativnih rješenja ključni su međunarodna suradnja, razmjena znanja i snažni multilateralni okviri.

Ususret putevima prema održivoj budućnosti: uloga transdisciplinarnih pristupa

Globalne izazove poput klimatskih promjena, smanjenja rizika od katastrofa i održivog razvoja nije moguće rješavati samo jednim oblikom znanja. Oni zahtijevaju transdisciplinarni pristup kojim se ujedinjuju dionici u području okoliša, društva i kulture kako bi zajednički stvarali i primjenjivali rješenja.

Konvencionalni pristupi često stavljanju naglasak na odvojeno shvaćanje dimenzija prirodnih i društvenih znanosti, politika i društva.

Transdisciplinarnim pristupom okupljaju se različiti dionici kao što su znanstvenici, donositelji politika, praktičari i civilno društvo, uključujući lokalne i autohtone zajednice, kako bi zajednički stvarali i razvijali rješenja relevantna za lokalne kontekste. On se razlikuje od multidisciplinarnog pristupa, u okviru kojeg stručnjaci iz različitih disciplina odvojeno rade na istom pitanju.

Primjerice, uključivanjem znanstvenika, donositelja politika, praktičara te lokalnih i autohtonih zajednica od početka obogaćuje se shvaćanje utjecaja klimatskih promjena na terenu te se dobiva potpunija perspektiva.

Na taj se način također jača povjerenje u institucije kao što su nacionalni meteorološki i hidrološki zavodi.

Budućnost u kojoj su svi zaštićeni sustavima ranog upozoravanja koji spašavaju živote

Sustavi ranog upozoravanja koji obuhvaćaju više rizika ključni su za zaštitu ljudskih života i egzistencija te okoliša. Dokazano je da je smrtnost koja se povezuje s katastrofama u zemljama s ograničenom do umjerenom pokrivenošću sustavima ranog upozoravanja koji obuhvaćaju više rizika gotovo šest puta veća nego u zemljama u kojima je ta pokrivenost znatna.

Ostvaren je određeni napredak te je više od polovice svjetskih zemalja izvijestilo da sada imaju takve sustave. Međutim, i dalje su prisutni znatni nedostaci.

Cilj inicijative Early Warnings for All (EW4All) (Rana upozorenja za sve) jest da svi stanovnici Zemlje do kraja 2027. budu zaštićeni od opasnih vremenskih, hidroloških i klimatskih događaja sustavima ranog upozoravanja koji spašavaju živote. Tom se inicijativom naglašava važnost prihvaćanja prirodnih i društvenih znanosti, tehnoloških napredaka i transdisciplinarnih pristupa.

Inovacije u području znanosti i tehnologije te alati kao što su umjetna inteligencija, višekanalne i digitalne komunikacijske platforme i građanska znanost bit će od središnje važnosti za podizanje djelovanja u okviru te inicijative na višu razinu za sve dionike. Iskorištavanjem tih napredaka i potporom odgovarajućih resursa možemo ostvariti revolucionaran napredak kako bi rana upozorenja za sve postala stvarnost za zajednice u cijelom svijetu.

Dodatne informacije

Izvješće United in Science objavljuje se jednom godišnje. Riječ je kompilaciji najnovijih znanstvenih spoznaja o vremenu, klimi i vodi te s njima povezanih spoznaja znanosti o okolišu i društvenih znanosti za budućnost, u čijoj izradi sudjeluje više organizacija. Partneri koji su sudjelovali u izradi izdanja za 2024. su: WMO, Met Office UK, Službeno tijelo za djecu i mlade Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (YOUNGO), WMO-ov Globalni program promatranja atmosfere (GAW), WMO-ov Svjetski program meteoroloških istraživanja (WWRP), Svjetski program istraživanja klime (WCRP), Global Carbon Project (GCP), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Ured Ujedinjenih naroda za pitanja vanjskog svemira (UNOOSA), Europska organizacija za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD), Međunarodno znanstveno vijeće (ISC), Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR), Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) te Future Earth. Izvješće je izdano uoči Samita o budućnosti Ujedinjenih naroda koje je održano od 20. do 23. rujna 2024. godine.