GLAVAŠ NA OPSTRUKCIJI ISTRAGE RATNOG ZLOČINA DR. ŠRETERA NAJAVLJUJE OPOZIV GLAVNE DRŽAVNE ODVJETNICE?
Tekst: Panoptnicum
Foto: HRT/N1
Nastavljenim suđenjem Branimiru Glavašu za slučajeve naslovljene od strane pojedinaca na kolegiju DORH-a nazivima ‘garaža’ i “selotejp’ i potom napisanima na koricama državnoodvjetničkog sudskog spisa, započeo je u srijedu, 27. listopada 2021. godine ponovljeneni proces na zagrebačkom Županijskom sudu za ratne zločine u Osijeku 1991. godine. Na početku rasprave, Glavaš – nekadašnji osječko-baranjski župan, osnivač HDZ-a i ratni čelnik sekretarijata za obranu, a kasnije utemeljitelj i saborski zastupnik HDSSB-a, izjasnio se kako ne razumije činjenični opis DORH-ove optužnice te da smatra kako je optužnica ”najobičnija konstrukcija”.
Podsjetimo, suđenje u slučajevima ‘garaža’ i ‘selotejp’ zakazano je nakon što je Vrhovni sud RH početkom siječnja 2020. ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka 2019. prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima. Naime, na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud RH.
Povodom početka suđenja, bivši saborski zastupnik Branimir Glavaš je obznanio nove činjenice i osobna saznanja na okolnost dosad nerazjašnjene smrti dr. Ivana Šretera, ubijenog 18. kolovoza 1991. u logoru Bučje, kojeg su lokalni Srbi osnovali u blizini Pakraca. Kako Glavaš navodi u svojim javnim istupima, a navodno prema riječima službenih osoba iz Banja Luke, u noći Svih svetih, 1. studenog 1991. godine, vojnim kamionom JNA djelatnici KOS-a, svi iz Beograda, dovezli su tri vreće sa posmrtnim ostacima tri osobe, među kojima je bilo tijelo i dr. Šretera, koje su odmah ukopane na groblju u Banja Luci pod oznakom NN. Osim toga, Glavaš javnim istupom posebno ukazuje da istrage nisu njegov posao već temeljni zadatak “nesposobne babe ZHŠ i njenih orjunaških suradnika u DORH-u kojeg vode već 30 godina”.
I predsjednik RH, Zoran Milanović, opleo je prije godinu dana po radu i načinu izbora Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, koja je nakon imenovanja napomenula kako će reorganizirati rad DORH-a vezano za procesuiranje ratnih zločina kako bi ti predmeti postali prioritet u radu koncentracijom poslova na četiri specijalizirana državna odvjetništva. Slučajno ili ne, saborski zastupnici su istovremeno ocijenili da novoimenovana Glavna državna odvjetnica nije dorasla dužnosti koju obnaša.
Osim Glavaša, i svjedočanstvo Slavka Degoricije koji je u ime hrvatskih vlasti pregovarao sa Srbima na okupiranim hrvatskim prostorima, navodi kako se oslobađanje dr. Šretera pokušalo provesti preko međunarodnih kontakata. Degoricija nadalje svjedoči i kako se oslobađanje Šretera iz zatočeništva pokušalo dogovoriti i putem Milorada Pupovca, koji je zauzvrat od Degoricije tražio protuuslugu u obliku intervencije u slučaju zarobljavanja dvojice liječnika koji su surađivali sa srpskom stranom. Degoricija je odgovorio da će pokušati ishoditi puštanje zarobljenih liječnika srpske nacionalnosti te je od Pupovca zatražio da on isto učini u Pakracu, tj. da zatraži od tamošnjih Srba puštanje dr. Šretera. Ubrzo nakon što su zarobljeni liječnici srpske nacionalnosti pušteni na slobodu, Pupovac je izvijestio Degoriciju da nije uspio dogovoriti puštanje dr. Šretera jer je pobunjenim Srbima potreban liječnik te će, čim osiguraju dolazak drugog liječnika, pustiti dr. Šretera na slobodu. Međutim, nakon nekoliko dana Degoricija je saznao da je dr. Šreter ubijen te da u zarobljeništvu nije obavljao liječnički posao već da je mučen od prvog dana zarobljavanja.
Da podsjetimo, dr. Ivan Šreter nalazio se na čelu pakračkog HDZ-a od njegova osnivanja u lipnju 1990. godine. U Zagrebu je diplomirao na Medicinskom fakultetu te specijalizirao fizijatriju. Nakon rada u pakračkoj bolnici postaje ravnatelj bolnice u Lipiku. Njemu u čast, odlukom Hrvatskog sabora 18. kolovoz proglašen je Nacionalnim danom mirotvorstva.
