FANTOMSKI FINANCIJSKI GUBITAK ILI DUGOGODIŠNJA CILJANA POMAMA ZA ATRAKTIVNIH 60.000 M2 ZEMLJIŠTA U ISTRI?
Tekst: R. F.
Foto: M. R./Podravka
U mediteranu punom zdrave morske hrane i dok cijene prehrambenih artikala širom svijeta nezaustavljivo rastu tvrtke za proizvodnju hrane u Hrvatskoj posluju s gubicima. Naime, prema pisanju pojedinih medija u Hrvatskoj, tvornica za preradu ribe Mirna iz Rovinja, a koja se nalazi u sustavu Podravke, ostvarila je 2021. godine 75 milijuna kuna prihoda od prodaje, što predstavlja pad od 12 posto u odnosu na 2020. godinu.
Izraženi gubitak u 2021. godine iznosi 18,3 milijuna kuna i veći za oko 7 milijuna kuna u usporedbi s godinom prije. Ako se pak poslovanje iz 2021. godine usporedi s pretpandemijskom 2019. godinom, situacija je još poraznija. Iz svega proizlazi da su prihodi tvornice za preradu ribe iz Rovinja u dvije godine pali oko 30 posto, a gubitak je veći za 14 milijuna kuna. Posljednje tri godine rovinjsku tvrtku koja gomila gubitke vodi Velimir Vrhovski i mnogima nije jasno zašto već nije smijenjen zbog izrazito loših poslovnih rezultata tvrtke.
Naime, u tri posljednje poslovne godine Mirna iz Rovinja akumulirala je ukupan gubitak od 33 milijuna kuna, pa su se cjelokupni gubici iz svih ranijih godina do danas popeli na vrtoglavih 70-ak milijuna kuna te nadvisili temeljni kapital rovinjske tvornice koji je sad u minusu od desetak milijuna kuna. Procjenjuje se da ukupna vrijednost materijalne imovine Mirne iz Rovinja iznosi oko 350 milijuna kuna. Prema završnim podacima za 2021. godinu u tvornici Mirne iz Rovinja je zaposleno 220 radnika čije su prosječne neto plaće 6.800 kuna mjesečno.
Međutim, to nije stvarna slika vrijednosti rovinjske kompanije koja posjeduje čak 60.000 kvadrata zemljišta u Istri i to neposredno uz more. Prema neslužbenim procjenama, samo nekretnine Mirne na rovinjskoj obali vrijede više od temeljnog iznosa kapitala. Stoga se među zaposlenicima ali i u poslovnim krugovima sve češće postavlja pitanje gura li netko polaganim ritmom Mirnu iz Rovinja u crvenu financijsku zonu u kojoj je krajnji cilj što jednostavniji dolazak u posjed atraktivnog zemljišta.
Moglo bi se zaključiti kako u tom slučaju brendirana hrvatska privatizacija nezaustavljivo ide dalje, ali ovaj puta, novijim softiciranijim koracima. Žalosno, prvenstveno zbog povijesne činjenice iz koje proizlazi kako su upravo sardine, smokva i maslinovo ulje prehranili kroz stoljeća hrvatsko stanovništvo na otocima i duž cijele obale Jadrana.
Podsjetimo, Mirna je osnovana daleke 1877. godine, u vrijeme kada je Rovinj bio najveći i najrazvijeniji istarski grad i glavni pomorski centar, dok je ribarstvo bilo jedan od glavnih izvora egzistencije lokalnom stanovništvu. Osim toga, Mirna je i dio povijesti svjetske industrije ribljih konzervi i jedna od prvih takve namjene u svijetu.
