EU AKT O SLOBODI MEDIJA
Tekst: Panopticum
Foto: Europska Komisija
Europska komisija objavila je u petak, 16. rujna 2022. Europski akt o slobodi medija koji predlaže nova pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Predloženi dokument među ostalim uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i nadzora. U središtu pozornosti je neovisnost i stabilno financiranje javnih medija, kao i transparentnost vlasništva nad medijima te raspodjela državnog oglašavanja.
Također, tim aktom utvrđuju se mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Dokumentom se riješavaju i pitanja poput koncentracije medija kao i plan za osnovanje novog neovisnog Europskog odbora za medijske usluge koji će biti sastavljen od nacionalnih medijskih tijela.
VEĆA TRANSPARENTNOST VLASNIŠTVA
Osim toga, prijedlog je popraćen Preporukom kojom se utvrđuje niz dobrovoljnih najboljih praksi prikupljenih iz tog sektora, usmjerenih na promicanje uredničke neovisnosti i veće transparentnosti vlasništva. Preporukom se pruža paket dobrovoljnih mjera koje medijske kuće trebaju razmotriti, kao što su uvjeti za neovisno stvaranje uredničkog sadržaja, zatim strategije za osiguravanje dugoročne stabilnosti proizvodnje informativnog sadržaja te osnaživanje novinara za sudjelovanje u ključnim odlukama za funkcioniranje medijskih kuća. Detalji EU akta o slobodi medija dostupni su na poveznici sa službene internetske stranice Europske Komisije na hrvatskom jeziku: Europski akt o slobodi medija (europa.eu)
S hrvatske strane pri aktivnostima u donošenju EU akta o slobodi medija aktivno sudjeluje Ministarstvo kulture i medija na razini Europske unije kako bi se oblikovala politika prema medijima kojom će osigurati medijski pluralizam i neovisnost te razvoj najviših medijskih standarda ključnih za svako demokratsko društvo.
SLAPP TUŽBE
U Hrvatskoj, u sklopu rada na novom Zakonu o medijima koji se planira uputiti u proceduru do kraja 2022. godine, namjera je implementirati mehanizme za rano prepoznavanje i odbacivanje sudskih tužbi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP tužbi, a uz preporuke EK koje se već provode u Hrvatskoj.
Nadalje, u dosadašnjim javnim istupima resorna ministrica Obuljen Koržinek, odnosno njeno ministarstvo, iskazivalo je zadovoljstvo predloženom Direktivom Europske komisije za suzbijanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja i ciljevima koji se njome žele postići te podržava njezino donošenje kako bi se osigurala kvalitetna zaštita novinara od neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka.
Podsjetimo, u radnoj skupini za izradu Zakona o medijima Republike Hrvatske sudjeluju najvažniji dionici, između ostalih HND, zatim HUDI (Hrvatska udruga digitalnih izdavača), komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom, HURIN, NUT i SNH te predstavnici nakladnika tiska pri HUP-u. Navedeni članovi radne skupine su već dostavili Ministarstvu kulture i medija primjedbe i prijedloge na postojeći Zakon koje su u procesu razmatranja.
NACIONALNI PLAN RAZVOJA MEDIJA
Predloženi Akt EU o slobodi medija (Media freedom act) čije je predstavljanje od strane EK do sada bilo odgođeno zbog usuglašavanja, sada odlazi u raspravu na razini EU da bi nakon toga dokument bio transponiran u nacionalna zakonodavstva. Samim time Republika Hrvatska navedeni dokument treba uzeti u obzir pri izradi nacrta prijedloga Zakona o medijima.
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru ulaganja pod oznakom C1.1.1. R6-I2 „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ osigurana su sredstva koja će uspostavom sustava provjere medijskih činjenica i javne objave podataka o vlasništvu i izvorima financiranja dodatno ojačati povjerenje u medije.
Također, u Hrvatskoj je u izradi i Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022.- 2027. godine, čiji će sastavni dio činiti Smjernice medijskog razvoja o kojima u pokrenutoj raspravi od svibnja 2022. godine u sklopu konzultativne radne skupine, svoj doprinos daju strukovne udruge Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske te drugi stručnjaci – predstavnici akademske zajednice, Vijeća za elektroničke medije, nakladnika elektroničkih i tiskanih te neprofitnih medija, zatim javnih medijskih servisa – HRT-a i HINA-e, te predstavnici strukovnih udruga – HUP-UNI-ja, HURIN-a, HUDI-ja, NUT-a i HAKOM-a.