ECJ OBRANIO SOROSA OD ORBANA
Tekst: Panopticum/HINA
Foto: DPA
Sud Europske unije (ECJ) presudio je u četvrtak, 18. lipnja 2020. godine da zakon Republike Mađarske koji civilnim organizacijama nalaže da javno objave svoje donatore iz inozemstva krši zakon Europske unije o zaštiti temeljnih prava. Naime, ograničenja koja nameće taj mađarski zakon “diskriminatorna su i neopravdana” te krše slobodu optjecaja kapitala, pravo na poštovanje privatnog života i slobodu udruživanja, obrazložio je ECJ sa sjedištem u Luksemburgu.
“Namećući pojedinim organizacijama civilnog društva obvezu da registriraju, prijave i javno objave podatke o izravnoj ili neizravnoj pomoći koju primaju iz inozemstva Mađarska je uvela diskriminatorna i neopravdana ograničenja kako organizacijama tako i osobama koje ih podržavaju”, citiraju EU mediji pravorijek suda.
ZAKON UPEREN PROTIV SOROSA?
Da podsjetimo, Europska komisija obratila se 2017. godine ECJ-u tražeći očitovanje o zakonu koji je donijela mađarska vlada o “transparentnosti civilnih organizacija i donacija iz inozemstva. Vlada u Budimpešti tvrdi da se tim zakonom opire nepoštenom utjecaju iz inozemstva.
Kritičari mađarskog zakona tvrde da je on prvenstveno uperen protiv Georgea Sorosa, američkog milijardera mađarskog podrijetla koji je 1984. utemeljio zakladu Otvoreno društvo (Open society Foundations, OSF), a ona je trn u oku premijeru Viktoru Orbanu. Mađarski premijer Viktor Orban opetovano optužuje nevladine organizacije koje financira Soros da se upleću u politiku.
TRANSPARENTNOST POSLOVANJA OTEŽAVA RAD UDRUGA?
Naime, taj mađarski zakon nalaže nevladinim udrugama koje na godinu primaju više od 7,2 milijuna forinti, odnosno oko 24 tisuće eura iz inozemstva, da se registriraju kao “organizacije koje se financiraju iz inozemstva” i da se kao takve deklariraju u svim svojim javnim objavama na mrežnim stranicama. Te nevladine udruge moraju također objaviti ime donatora.
Sud smatra da mađarski zakon ograničava i pravo na slobodu udruživanja jer otežava rad udruga. Konačno, ocijenili su suci ECJ-a, obveza propisana udrugama da deklariraju i javno objave svoje donatore udar je na privatni i obiteljski život kao i na pravo o zaštiti osobnih podataka.
DJELOKRUG RADA ECJ
Europski sud jedan je od sudova unutar Suda Europske unije. Tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije. Europski sud je osnovan 1952. godine i ima oko 2400 zaposlenika. Europski sud sastoji se od po jednog suca iz svake države članice i sedam nezavisnih odvjetnika. Suce i nezavisne odvjetnike imenuju vlade država članica zajedničkom suglasnošću na razdoblje od šest godina, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, iz redova osoba čija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviših sudačkih dužnosti ili koji su priznati pravni stručnjaci. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dužnost mogu biti ponovno imenovani. Svake tri godine provodi se djelomična zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika.
Savjetodavni odbor za davanje mišljenja o prikladnosti kandidata za obnašanje dužnosti suca i nezavisnog odvjetnika Suda i Općeg suda uveden je Lisabonskim ugovorom. Odbor se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivših članova Suda i Općeg suda, članova nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih odvjetnika, od kojih jednoga predlaže Europski parlament. Vijeće EU donosi odluku o utvrđivanju pravila rada odbora i odluku o imenovanju njegovih članova. Ono odlučuje na inicijativu predsjednika Europskog suda.
