DUBOKOMORSKI ORGANIZMI U PLITKOM MORU JADRANA – PREDAVANJE DONATA PETRICIOLIJA
Tekst: D. Hrupec
Foto: Antena Zadar
Predavanje u ciklusu Prirode uživo pod nazivom “Mesojedna spužva u Jadranu ili kako istraživati dubokomorske organizme u plitkom moru” održat će Donat Petricioli, dipl. ing. biol. i profesionalni ronilac u četvrtak 20. veljače 2025. s početkom u 18 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
Spužve su prve višestanične netkivne životinje na Zemlji koje se hrane filtriranjem. Kako je i zašto moguće da su neke evoluirale u pričvršćene predatore koji čekaju svoj plijen („sit and wait predator“)? Ovakvi neobični organizmi žive na Zemlji (u moru) stotinama milijuna godina. Danas žive u dubokom moru no moguće ih je pronaći i u plitkom moru. Mogli bismo slikovito reći da se takve spužve, bolje reći spužvice, hrane „slonovima“ ako se druge spužve, one koje se hrane filtriranjem, hrane „miševima“. Gdje su i kada pronađene prve mesojedne spužvice u plitkom moru? Kako su hrvatski znanstvenici, među njima i autor predavanja, 2000. godine pronašli populaciju mesojednih spužvica u plitkom, u podmorskoj jami uz otočić Veli Garmenjak u Parku prirode Telašćica. To je jedinstven nalaz na Jadranu. Kako je moguće uobičajenom autonomnom ronilačkom opremom na komprimirani zrak, s kojom se roni do maksimalno šezdeset metara dubine, istraživati živi svijet dubokog mora? Koja je budućnost ovih jedinstvenih organizama u svjetlu klimatskih promjena i podizanja temperature mora? Na ova i slična pitanja bit će odgovoreno u predavanju popraćenom između ostalog i autorovim svježim fotografijama mesojedne spužvice Lycopodina hypogea s Velog Garmenjaka.
Donat Petricioli, rođen 1960. u Zadru, diplomirani je inženjer biologije i ekologije (od 1983.), profesionalni ronilac te instruktor ronjenja CMAS/CDA I**. Ekspert je za biologiju i ekologiju mora s 40 godina iskustva u terenskom i laboratorijskom radu. Njegov znanstveni rad uključuje upotrebu autonomnog ronjenja u istraživanju ekologije morem preplavljenog krša istočne obale Jadranskog mora (vrulje, morem preplavljene špilje i jame, itd.). Do sad je u koautorstvu objavio više recenziranih znanstvenih radova u međunarodnim časopisima te niz drugih znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je s priopćenjima na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Kao ekspert za biologiju mora sudjelovao je kao koautor u izradi brojnih studija utjecaja na okoliš koje se odnose na razne zahvate na moru (marikulturni zahvati, luke nautičkog turizma, ispusti otpadnih voda, lučka postrojenja, itd.). Bio je voditelj izrade brojnih dokumenata o praćenju stanja okoliša oko uzgajališta tuna i bijele ribe. Ima veliko iskustvo u korištenju brojnih i različitih instrumenata koji se upotrebljavaju u istraživanju vodenih i morskih ekosustava. Predstavnik je Hrvatskog ronilačkog saveza u svjetskoj ronilačkoj organizaciji CMAS (član znanstvene komisije). Radi u poduzeću D.I.I.V. d.o.o. za ekologiju mora, voda i podzemlja, koje je osnovao 1992. godine.
