KRONIKA PROPASTI ZAGREBAČKOG SDP-A
Tekst: Marijan Opačak
Foto: Možemo!
SDP je počeo propadati davno, još kad je pokojni gradonačelnik Milan Bandić izbačen iz Partije jer se usudio kandidirati za predsjednika države bez dozvole Iblera. No, zbog despotizma Iblera, potpuno neprihvatljivog u jednoj demokratskoj stranci, zagrebački SDP nastavio je i dalje tonuti. Do te mjere, da je postao tek mali partner platforme Možemo!
Krenimo redom. Iako je s Iblerovog trga na kojem se nalaze uredi središnjice SDP-a uvijek dolazilo do pritisaka na lokalne organizacije SDP-a, prema zagrebačkoj organizaciji koja je tih dana stolovala u Praškoj, pritisci nikad nisu bili vidljivi i javni.
Počelo je s Milanovićem 2012.
No 2012. godine sve se preokrenulo. Tada Predsjedništvo SDP-a predlaže Gradskom odboru SDP-a Zagreba da prof. dr. sc. Rajka Ostojića kandidira za gradonačelničkog kandidata na predstojećim lokalnim izborima 2013.
Borba se vodila između Davora Bernardića ili Rajka Ostojića. Bernardić je nakon sastanka poručio da će za sedam dana gradski SDP odlučivati o političkoj odluci SDP-a Hrvatske. Tada će se donijeti politička odluka na razini grada. Iako je njegova rečenica djelovala kao prijetnja, Bernardić je za sedam dana popustio pod pritiskom i nakon sjednice koja je trajala dva sata Bernardić je izjavio kako prihvaća odluku i Ostojića za SDP-ovog kandidata za gradonačelnika.
Put u političku beznačajnost
Da se zagrebački ogranak SDP-a tada odmetnuo od preporuke Predsjedništva SDP-a i Zorana Milanovića stranački vrh najvjerojatnije bi raspustio organizaciju i postavio ljude od svojega povjerenja. Još veći šamar zagrebački SDP je dobio kad je na izborima 2017. godine morao podržati, tada HNS-ovku, Anku Mrak Taritaš. HNS je zbog političkog hype-a koji je tada nastao zbog Mrak Taritaš čak i ucjenjivao zagrebački SDP s mjestima na zajedničkoj listi te je u jednom trenutku tražio njih čak 11. Na Ibleru je sjedio svježe izabrani Davor Bernardić koji se ponašao jednako despotski kao i njegovi prethodnici. A ispao je i politički jako naivan. Netom nakon lokalnih izbora HNS je izašao iz nacionalne koalicije i prešao HDZ-u.
Povijest se ponovila 2021. godine. Tada je šef zagrebačke organizacije SDP-a Gordan Maras htio biti kandidat stranke za gradonačelnika Zagreba, ali se nakon nekoliko novinskih članaka, koji su isticali izjave anonimnih članova Predsjedništva SDP-a da bi s kandidaturom Marasa u Zagrebu bile umanjene šanse i svim ostalim kandidatima u Hrvatskoj, povukao. Smatrali su da će “mirni čovjek Zagreba” Joško Klisović imati više šanse. No, u pozadini je, kako danas vidimo bila čistka Bernardićevih ljudi iz vodstva zagrebačke organizacije pred lokalne izbore.
Gotovac pobijedio, pa odlukom Iblera izletio iz SDP-a
No, onda je nakon provedenih unutarstranačkih izbora 2021. godine pobjedu je odnio Viktor Gotovac. U utrku za preuzimanje zagrebačkog SDP-a profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Gotovac, ušao je s velikom prednošću. Osvojio 696 glasova dok je njegov protukandidat Matej Mišić dobio 325 glasova. Od 1700 članova SDP-a u Zagrebu s pravom glasa na izborima je glasalo njih 1031.
SDP je ipak tada na izbore izašao s nametnutim kandidatom kao i 2013. godine. Klisović je osvojio 7,82 posto glasova tek nešto sitno više od Mostovog kandidata. Međutim, tek godinu poslije, Gotovac je izbačen iz SDP-a. Predsjedništvo stranke odlučilo je tako nakon što je zagrebačka organizacija SDP-a na čelu s Gotovcem, u petak, 9. rujna, odlučila raskinuti sporazum o suradnji s Možemo! zbog nezadovoljstva modalitetom suradnje, nedostatkom sastanaka, komunikacije i koordinacije te sveobuhvatnim tretmanom koji su imali kao junior partner u Gradu Zagrebu.
Odluka zagrebačkog ogranka SDP-a iznenadila je centralu stranke na Iblerovu trgu, ali i čelnika Možemo! i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji je izjavio da neće pristati ni na kakve ucjene i da je tu cijenu spreman platiti i novim izborima. Gotovca je na čelu zagrebačkog SDP-a u prijelaznom razdoblju, kao vršitelj dužnosti do novih izbora, zamijenio Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar. Gotovac je ‘izletio’ i iz zagrebačke Gradske skupštine, a na njegovo mjesto došao je Ivan Račan čiji je to izvorni mandat.
Hoće li se povijest opet ponoviti?
Sad se nameće pitanje, hoće li i Siniša Hajdaš Dončić kao i njegovi prethodnici nametati kandidate zagrebačkoj organizaciji. Neki kažu da to već radi. Iako se činilo da će izbori u zagrebačkom SDP-u biti mirni kako se 9. studenoga 2024. i dan izbora, raste i nezadovoljstvo. Naime, mnogi smatraju da jedan kandidat, Branko Kolarić, ima prešutnu potporu vodstva stranke.
Na izborima za predsjednika Gradske organizacije SDP-a kandidirala su se trojica kandidata – još uvijek aktualni v.d. predsjednika zagrebačkog SDP-a Branko Kolarić, bivši glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan i zastupnik u gradskoj skupštini te veliki kritičar gradonačelnika Tomislava Tomaševića Renato Petek.
Iako Petek ima najveću prepoznatljivost i podršku građana, ali i običnih članova stranke, vodstvo SDP-a želi da “dobri doktor” Branko Kolarić nastavi i dalje voditi zagrebački SDP kako bi bio alibi kandidat na lokalnim izborima sljedeće godine. Hajdaš Dončić je uvjeren kako SDP može Možemo držati, ako ne pod kontrolom, onda ucijeniti s činjenicom da im je SDP jedini partner. Upravo zato mu ne odgovara Petek koji je postao najžešći kritičar Tomaševićeve vlasti. U tolikoj mjeri da mu je SDP zabranjivao nastupati, a kad to nije uspio, onda je molio televizije i novinare da ga ne prenose.
Pitanje je i koliko su SDP-ovci voljni izaći na izbore
Nakon vladanja, pa odlaska Milana Bandića, pa izbacivanja Davora Bernardića, raspuštanjem organizacije u vrijeme Gordana Marasa pitanje je koliko zagrebački SDP uopće ima članova. Dobro upućeni izvor iz SDP-u za 01 Portal kaže da je Gradska organizacija SDP-a operativno potpuno disfunkcionalna i živi na aparatima.
– Kolarić je Gradsku organizaciju doveo u potpuno rasulo i do razine nefunkcionalnosti. Od 17 organizacija SDP u Zagrebu u tek nekoliko njih se redovno održavaju sastanci s članstvom. Gradski odbor, kao najviše tijelo se mjesecima ne sastaje, a i ranije se kvorum za sastanke postizao tako da se nije otvarala nijedna važnija tema.
– Gradski odbor, kao najviše tijelo stranke Kolarić u dvije godine nije pitao za stav i mišljenje za teme koje su bile na stolu Gradske skupštine, već ih je dogovarao s Tomaševićem sam ili u najužem timu, bez znanja ostalih članova koji bi po Statutu i Poslovniku takve odluke trebali izglasati – kaže naš sugovornik.
Dodaje i to da je Kolarić politički eutanaziran.
– Branko Kolarić funkcionira kao stranački komesar državnog predsjedništva. Nije član Skupštine, već je zaposlenik Grada. Ravnatelj je nastavnog zavoda Andrija Štampar, do koje pozicije ne bi ni došao da SDP nije mali poslušni partner Tomaševiću. Njegova politička težina izmjerena je na nedavnim parlamentarnim izborima kada je u 1. izbornoj jedinici dobio tek 848 glasova, iako je sva mašinerija stranke i novac bio usmjeren na njega, a medijski ga se favoriziralo više od godinu dana – kaže naš sugovornik.
Politike stranke i program ne postoje
Dodaje i da je nedavna afera s prijetnjom članu SDP-a, o čemu je 01 Portal prvi izvještavao, tek vrh sante leda kako Kolarić vlada. – Sve je to počelo s nervozom jer na njegove unutarstranačke predizborne skupove dođe jedva 15 ljudi iako ih on očekuje mnogo više. Večer kad je nastala navodna prijetnja, na Petekov skup došlo je više od 80 članova SDP-a, a to je kod Kolarića izazvalo veliku nervozu – kaže naš sugovornik.
– Godinama loše odluke stranačke vrhuške doveli su do toga da je gradska organizacija osakaćena i dovedena do toga da su interes samo pozicije i zadovoljstvo manjeg broja pojedinaca. Politike stranke i program ne postoje. Sve je podređeno osobnim interesima Kolarića i njegovih ljudi – kaže naš sugovornik.
SDP nije ni sjena onoga što je u Zagrebu nekada predstavljao. Jasno je da je sklapanjem dogovora s Tomaševićem stranka dodatno oslabljena. Hoće li se što promijeniti u omjerima snaga, i hoće li Iblerov trg opet despotski nametnuti predsjednika i kandidate za lokalne izbore, vidjet će se poslije unutarstranačkih izbora.
