MUP BILJEŽI UZLAZNI TREND PRIJAVA SPOLNOG UZNEMIRAVANJA

Tekst: Panopticum

Foto: Tportal

Jedan od rizika za zdravlje i sigurnost na poslu, a koji je snažno rodno uvjetovan tiče se uznemiravanja i posebno spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Konvencija protiv nasilja i uznemiravanja, 2019. (br. 190) koju je donijela Opća konferencija Međunarodne organizacije rada prepoznaje pravo svih na svijet rada bez nasilja i uznemiravanja, uključujući rodno utemeljeno nasilje i uznemiravanje te ističe da nasilje i uznemiravanje u svijetu rada mogu predstavljati kršenje ili zlouporabu ljudskih prava te da predstavljaju prijetnju jednakim mogućnostima, što je neprihvatljivo i nespojivo s dostojanstvenim radom. Nasilje i uznemiravanje u svijetu rada utječu na čovjekovo psihološko, fizičko i seksualno zdravlje, dostojanstvo te obiteljsko i socijalno okruženje kao i na kvalitetu javnih i privatnih usluga, a mogu spriječiti osobe, posebno žene, da pristupe, ostanu i napreduju na tržištu rada, naglašava se u Konvenciji. Također, Konvencija naglašava da rodno utemeljeno nasilje i uznemiravanje nesrazmjerno utječu na žene i djevojke te je inkluzivni, integrirani i rodno odgovorni pristup koji se bavi osnovnim uzrocima i čimbenicima rizika, uključujući rodne stereotipe, višestruke i intersekcijske oblike diskriminacije i nejednake rodno utemeljene odnose moći, ključan za zaustavljanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.

Naime, rizici za zdravlje i sigurnost na radu proizlaze iz vrste rada i radnih uvjeta, a neminovno je da su zdravlje i sigurnost na radu radi spolnih razlika, ali i rodnih društvenih normi, različiti za muškarce i žene. Zbog toga, kako navodi Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), te razlike zahtijevaju i drugačiji pristup zaštiti na radu. Prema EU-OSHA žene u odnosu na muškarce rade u specifičnim sektorima i vrstama posla, u većoj mjeri moraju usklađivati obaveze koje proizlaze iz privatnog i profesionalnog života, nedovoljno su zastupljene na upravljačkim pozicijama, fizički se razlikuju od muškaraca te rade poslove za koje se pogrešno pretpostavlja da su sigurniji i lakši, a sve to često dovodi do toga da se rizici za zdravlje i sigurnost žena ne prepoznaju, a radno opterećenje i rizici povezani sa stresom za žene na radnom mjestu često se podcjenjuju.

Niz istraživanja provedenih u Hrvatskoj potvrđuju prisutnost uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu te njegovu rodnu uvjetovanost. Provedeno istraživanje o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu je pokazalo da su žene mlađe od 50 godina na radnom mjestu izloženije seksualnom uznemiravanju (7,9% Ž i 1,1% M. i to značajno više osobe do 35 godina) te zlostavljanju/uznemiravanju/mobingu (36,6% Ž i 26,2% M; najviše u srednjoj dobnoj skupini – 36 do 50 god.), kao i diskriminaciji na temelju spola, dok su  muškarci izloženiji fizičkom nasilju.

Kada govorimo o zlostavljanju/uznemiravanju i mobingu najčešće se radi o ogovaranju/širenju glasina, nedodjeljivanju radnih zadataka ili pretjeranom dodjeljivanju, kritiziranju kako se obavlja posao, ignoriranju, namjernom podmetanju poslovnih problema i verbalnom vrijeđanju. Prema ovom istraživanju, tek svaki deseti ispitanik/ca koji je doživio/la spolno uznemiravanje je isto i prijavio/la, dok preostali ispitanici/e nisu prijavili doživljeno uznemiravanje jer smatraju da prijava ne bi ništa promijenila (66%), ne vjeruju da bi počinitelj/ica na kraju bio kažnjen  (45%), jer je teško dokazivo (31%), zbog straha od gubitka posla (30%), zbog izostanka podrške drugih kolega (16%) te zbog straha od počinitelja (11%).

U Republici Hrvatskoj Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) bilježi trend povećanja prijavljivanja kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz čl. 156. Kaznenog zakona. Prema službenoj statistici MUP-a, 2021. godine evidentirano je sveukupno 98 prijava za kazneno djelo – Spolno uznemiravanje od čega je 85 žrtava žena (87 %) i 13 muškaraca (13 %). Komparativno gledajući godišnje trendove, ukupan broj prijavljenih slučajeva s 26 u 2017., u posljednjih 5 godina se gotovo učetverostručio.

Zaštita od spolnog uznemiravanja u Republici Hrvatskoj riješena je kroz više zakona i propisa: Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o radu, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Međutim, brojke stvarno procesuiranih slučajeva, odnosno osuđenih počinitelja na godišnjoj razini za ovo kazneno djelo ostale su praktički jednoznamenkaste. Kazneno se procesuira svega nekoliko slučajeva godišnje, dok je osuđujućih presuda još i manje.

Podsjetimo, čak ni djelatnice DORH-a nisu imune na spomenuto kazneno djelo. DORH je tijekom 2021. godine zaprimilo anonimnu prijavu protiv jednog zamjenika glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek, i to za spolno uznemiravanje unutar sustava DORH-a.