POTRES UZDRMAO VEĆ OTPRIJE NARUŠENU DEMOGRAFSKU SLIKU BANOVINE
Tekst: B. D.
Foto: PS portal
Posljednji potres također utječe na već uočene negativne demografske statističke podatke na Banovini. Naime, Glina s područjem koje joj gravitira još od 1987. godine ima veći broj umrlih nego živorođenih, a preostalo starije stanovništvo je većinom orijentirano na socijalnu pomoć i skrb. Dakle, još i prije Domovinskog rata Glina je imala negativne demografske tokove. Razlog tome je naglašena neravnomjerna gospodarska razvijenost između hrvatskih zemljopisnih cjelina, uz izostanak društvene intervencije koja dugi niz godina potiče sve veću prostornu demografsku neravnotežu.
Iako je na primjeru Gline, ali i cijele Banovine nužna intervencija države, Hrvatska nije odredila niti usmjeravala investicije kao mikroregionalne i regionalne nositelje razvoja. Demografski potencijali i neodgovarajuća ekonomska politika su ograničavajući čimbenik poduzetnicima za investiranje u nerazvijena područja. Mjerama ekonomske politike treba stimulirati poduzetnike za investiranje u naglašeno depopulacijske prostore koje podrazumijevaju i državne subvencije i porezne olakšice. Država treba utvrditi naselja i prostore važne s nacionalnih strateških interesa budući se svi depopulacijski prostori ne mogu jednako revitalizirati. Zaključno, htjeli mi to priznati ili ne, Hrvatska se treba čim prije suočiti s činjenicom da su neki njezini dijelovi demografski opustjeli te da nužno treba donijeti plan odgovarajuće populacijske politike.
