60 GODINA OD GAGARINOVOG LETA U SVEMIR
Tekst: dr. sc. Tihomir Marjanac
Foto: Vitalij Lebedev/T. M./V. L.
Ove godine se navršava 60 godina od prvog leta čovjeka u svemir. 12. travnja 1961. poletio je u svemir prvi čovjek, kozmonaut Yuri Gagarin, i uspješno se spustio nakon jedne orbite oko Zemlje. Bio je to golemi uspjeh za tadašnji Sovjetski savez. Lansiranje je izvedeno s kozmodroma Bajkonur, danas u Kazahstanu, koji je još uvijek u upotrebi. Raketa nosač bila je Vostok, a tako se zvala i kapsula u kojoj je Gagarin letio.
„PAYEHAL“
Taj golemi uspjeh rezultat je napora koje su uložili znanstvenici, konstruktori i tehničari koji su projektirali svemirski brod-kapsulu, raketu nosač i programirali posve automatski režim leta – od polijetanja do spuštanja. Vostok-1 je lansiran u 8.55 po našem vremenu, a Gagarin se javio iz kapsule porukom “poyehal” koja je ubrzo postala krilatica. U orbiti je proveo 89 minuta na visini između 169 i 327 km. Tijekom leta oko Zemlje Gagarin je održavao radio-komunikaciju s kontrolom na Zemlji i prenosila se TV slika iz kapsule (naslovna slika)! Neke poruke tada nisu primljene jer ga nije pratila razgranata mreža prijemnih stanica, ali je svejedno bio dobro raspoložen što se moglo vidjeti na kasnije objavljenim TV snimkama.
Nakon što je obletio Zemlju, Gagarinov Vostok-1 (slika 1) se automatski vratio na Zemlju, u Sibir. Kod slijetanja je u to vrijeme korištena procedura naslijeđena iz vojnih aviona. Na visini od oko 7 km, kozmonaut se katapultirao iz kapsule zajedno sa sjedištem pa se na tlo spustio padobranom, a kapsula se sama spustila padobranom nešto podalje. Nakon uspješnog povratka na Zemlju, odšetao je do obližnjeg sela odakle se u Moskvu javio telefonom, a slučajni očevidci su se nemalo uplašili kada su ga vidjeli i skoro pobjegli!
STRAH OD NEUSPJEHA
Zbog visokog rizika da lansiranje možda neće uspjeti, lansiranje je obavljeno u tajnosti, a javnost je bila obaviještena o prvom svemirskom letu tek nakon što se Gagarin uspješno spustio. Državna novinska agencija TASS imala je pripremljena čak tri različita članka koji bi se objavili ovisno o ishodu misije. Srećom po Gagarina, već nakon desetak minuta bilo je jasno da je misija uspješna, pa je iskorištena vijest o uspješnom letu. Bila je to glavna vijest u svim medijima, a Večernji list ga je nazvao “Kolumbom svemira” i sutradan mu posvetio pune dvije stranice (slika 2)!
TEORIJA ZAVJERE
Pripreme za taj povijesni let trajale su dugo i užurbano. Dva prethodna lansiranja bila su potpuno uspješna. Bile su to brodovi-kapsule Sputnjik 4 (Korablj-Sputnik 4) i Sputnjik 5 (Korablj-Sputnik 5) u kojima su putnici bili čovjekolika lutka Ivan Ivanovič u skafanderu (slika 3), laboratorijske životinje i ‘svemirski’ psi Černuška (u Sputnjiku 4) i Zvjezdočka (u Sputnjiku 5). Za testiranje radio veze u kapsulama se nalazio magnetofon koji je emitirao snimljenu glazbu i ljudski govor. Iz Sputnjika 5 na primjer, emitirana je zborna pjesma i recept za boršč! Naravno, emitirani su i telemetrijski podatci, i puls ‘svemirskih’ pasa. Te emisije su, naravno, ‘uhvatili’ mnogi radioamateri po cijelom svijetu koji su ‘osluškivali’ Sovjetske satelite, pa se odmah pronijela vijest kako su u svemir lansirane višečlane posade i prije Gagarina, ali koje kasnije više nitko nije vidio, pa su vjerojatno poginule u svemiru pjevajući za utjehu. Ta se zabluda zadržala još desetljećima, čemu je pridonosila tajnovitost Sovjetskog svemirskog programa. Već su tada postojale teorije zavjere! Lutka Ivana Ivanoviča je letjela u svemir dvaput, a danas se nalazi u privatnoj kolekciji u SAD-u. Da ne bi bilo zabune, te da nije riječ u živom čovjeku ili svemircu, na viziru lutke Ivana Ivanoviča pisalo je “maketa”, pa ipak su seljani koji su je prvi pronašli pomislili da je to mrtvi kozmonaut. Brojne teorije zavjere bave se i Gagarinovom pogibijom, ali to je već druga priča.
YURI GAGARIN
Yuri Gagarin bio je jedan od dva glavna kandidata za prvog kozmonauta. Drugi je bio German Titov, koji je zaista i poletio 4 mjeseca kasnije. Odabir prvog kozmonauta je napravljen doslovce u zadnji čas, a Gagarin je u vrijeme svog svemirskog leta imao 27 godina.
Yuri Gagarin je rođen 9. ožujka 1934. u selu Klušino pored Gzatska (koji je kasnije preimenovan u Grad Gagarina). U mladosti se školovao za ljevača u čeličani, ali se pridružio Sovjetskoj avijaciji i postao pilot, pa je kao takav i primljen u Sovjetski svemirski program. Visoko obrazovanje je stekao tek nakon svemirskog leta. U veljači 1968. diplomirao je zrakoplovno inženjerstvo s temom o aerodinamičkoj konstrukciji svemirskog raketoplana (slika 4). Bio je oženjen i imao je dvije kćeri rođene 1959. (Jelena) i 1961. (Galina). Nakon nesreće novog Sovjetskog svemirskog broda Sojuz-1 1967. godine u kojoj je poginuo kozmonaut Vladimir Komarov (prva žrtva astronautike), Gagarinu su zabranjeni budući svemirski letovi. Poginuo u avionskoj nesreći na trenažnom letu 1968. godine.
NASLJEĐE
Gagarin je za života dobio mnoga priznanja i odlikovanja. Po njemu su imenovani trenažni centar za obuku astronauta u Zvjezdanom Gradu i Zrakoplovna akademija. U mnogim su gradovima po njemu imenovane ulice, pa i u Zagrebu postoji Gagarinov put na Trešnjevci. Po Gagarinu je nazvan i krater promjera 262 km na stražnjoj strani Mjeseca. Astronauti misije Apollo 11 su na Mjesecu ostavili plaketu s njegovim imenom, a astronauti Apolla 15 su ostavili skulpturu posvećenu poginulim astronautima na kojoj je i Gagarinovo ime. Po Gagarinu je preimenovan grad pored kojeg se rodio i gdje je išao u osnovni školu. Dan njegovog povijesnog leta u svemir je u Sovjetskom savezu proglašen Danom kozmonautike koji se obilježavao i u Jugoslaviji, a 2011. godine UN je 12. travanj proglasio za Međunarodni dan svemirskih letova s ljudskom posadom (International Day of Human Space Flight).
Opis slika:
Naslovna slika : TV slika Gagarina u Vostoku-1/ Gagarinov brod Vostok-1
Slika 1: Gagarinov brod Vostok-1
Slika 2: Faksimil stranice u Večernjem listu od 13. travnja 1961.
Slika 3: Originalna lutka Ivana Ivanoviča prodana je na dražbi 1993. godine, a kupio ju je američki milijarder Ross Perot. Bila je izložena u National Air and Space Museumu u Washingtonu 1997. – 2017., a danas je u privatnoj kolekciji.
Slika 4: Slika raketoplana iz Gagarinovog diplomskog rada, crtao sam Gagarin.
