ZAVRŠEN FOTO NATJEČAJ KLUBA STUDENATA GEOGRAFIJE
Tekst: M. Š.
Foto: KSG
U protekla dva tjedna članovi Kluba studenata geografije (KSG) Zagreb imali su prilike sudjelovati na foto natječaju na način da pošalju najviše dvije autorske fotografije nekog geografskog prostora u Lijepoj našoj te uz njih pripadajući tekst, što je moguće povezaniji s geografijom i njenim pojedinim sastavnicama. Žiri kojeg je činilo sedmero članova Malog vijeća odabrao je sedam najboljih fotografija po kriterijima, i to: estetika, lokacija, geografska nota u priloženom tekstu uz fotografiju.
Pobjednik natječaja i dobitnik poklon paketa KSG-a te objave svoje fotografije, uz popratni tekst, u nadolazećem broju klupskog glasila (Ars Geographica) je student Dominik Karčić. Osim pobjednika i ostalih šest finalista natječaja su naznačeni uz svoje fotografije te poredani po izglasanom redoslijedu. U opisu svake pojedine fotografije mogu se pročitati popratni tekstovi koje su natjecatelji prilagali uz svoje fotografije.
1. Dominik Karčić – Čikat, Mali Lošinj (Ožujak, 2020)
Fotografija prikazuje crkvicu Annunziata (navještenja BDM) i istoimeni rt na kojem se nalazi. To je najisturenija točka uvale Čikat i mjesto odakle se vide najljepši zalasci na Lošinju. Tokom bogate pomorske prošlosti otoka to je bilo mjesto sa kojega su žene ispraćale svoje muževe uoči odlaska na daleka i neizvjesna putovanja. Danas se na ovome mjestu nalazi šetnica koje je jedan od glavnih aduta turističke ponude otoka Lošinja i njegove prepoznatljivosti u svijetu.
2. Petra Pilepić – Sjeverni Velebit (Svibanj, 2019)
Fotografije prikazuju ponikvasti krš, snimljen na Velebitu 31. svibnja 2019. godine u sklopu terenske nastave tadašnje 2. godine preddiplomskog studija.
Na fotografijama se jasno primjećuju ponikve, svojevrstan indikator krškog reljefa, koje nastaju zadržavanjem vode na površini topljivih karbonatnih stijena pri čemu se s vremenom stvaraju ljevkasta udubljenja. U jednoj ponikvi zadržao se ostatak snježnog pokrivača, dok su se u drugoj zadržali studenti. Kako to da se u ponikvama uspije zadržati snijeg u maju? Odgovor glasi: ponikve primaju manju količinu svjetlosti, u njima nema strujanja vjetra koji bi pospješio isparavanje, ali ipak dolazi do spuštanja hladnih zračnih masa koje se talože i zadržavaju na dnu što rezultira nižom temperaturom. Može se zaključiti kako ponikve zbog svojeg oblika i uvjeta koji u njima vladaju imaju specifičnu mikroklimu te se razlikuju u odnosu na okolno područje.
3. Lucijan Černelić – Pag (Listopad, 2019)
Sviđa mi se kontrast između burom opustošenog kamenjara i polja koja su se smjestila u zavjetrini, gdje šaš i suhozid štite tlo koje vjetar još nije denudirao. Izgleda kao oaza usred pustinje. Lijep je to primjer očuvanog kulturnog pejzaža i prilagodbe čovjeka na škrtu prirodnu osnovu, a kolona geografa na terenu je zgodan detalj.
4. Juraj Pavić – Sukošan (Veljača, 2020)
Na navedenoj slici je polu-panoramski prikaz jata brojnih galebova koji su se u trenutku dolaska ribarskog broda spektakularno raspršili iz mora i hitro zaputili prema brodu u nadi za pronalaskom hrane. Slika prikazuje osekom pogođenu obalu koja je suha skoro do sredine uvale, te vedro nebo i plavi odraz u moru čine te dvije sredine gotovo identičnima.
5. Luka Razum – Medvednica (2020)
Fotografija je napravljena ove godine, tijekom jednog od jutarnjih subotnjih planinarenja do Sljemena. Lijepo se vidi šumska staza koja kao da nestaje u magli koja nas je pratila do samoga vrha. Osim što se mogu vidjeti razne prirodne biljne zajednice, potoci, jaruge te utjecaj raznih padinskih procesa, šetnja Medvednicom je i odlična prilika za odmor od studentskih obveza, užitak u prirodi te odmak od užurbanosti najdinamičnijeg hrvatskog grada. Ono što mi se najviše svidjelo bio je “izlazak” iz hladne atmosfere okružene gustom maglom kada smo stigli na cilj, gdje nas je dočekalo sunčano i toplo vrijeme.
6. Antonio Novak – Plitvička jezera (Studeni, 2020)
U najstarijem nacionalnom parku u Hrvatskoj, Plitvičkim jezerima, osim prekrasnih jezera, možemo sresti i predivne staze za šetanje uz koje teče voda poput ove na slici. Bogatstvo i ljepota Plitvičkih jezera omogućuju upoznavanje s različitim geografskim elementima, poput sedrenih barijera i samih prirodnih dinamičkih procesa na barijerama koji su uzrokovali preusmjeravanje dijela vodenog toka i izmjenu hidroloških uvjeta – tako se može vidjeti područje bez vode, ali koje je prije zapravo bilo jezero.
7. Marko Marušić – Plitvička jezera (n.d.)
Na fotografiji je prikazano jedno od jezera u NP Plitvička jezera. Nisu prikazane najveće atrakcije (vodopadi) jer je bio cilj pokazati koliko su “obični dijelovi” nacionalnog parka predivni. Kristalno plavo, bistro jezero, bogato životinjskim svijetom te vapnenačke stijene u daljini okomite na pružanje jezera dokazuju to.
