VUKOVARSKI GEOLOKALITET SVJETSKE VAŽNOSTI
Tekst: HGD/Panopticum
Foto: HGI
U Vukovaru, uz Dunav na kraju staze kojom se dolazi od znamenitog vukovarskog vodotornja, simbola grada-heroja, nalazi se geolokalitet svjetske važnosti. Naime, prema poznatom geologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, koji ga je otkrio i istraživao, danas se naziva Gorjanovićevim profilom. Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao geološki spomenik prirode. Ogromna znanstvena vrijednost ovog geolokaliteta počiva na činjenici da su na temelju analiza njegovih naslaga znanstvenici odredili slijed klimatskih promjena krajem ledenog doba.
Prapor ili les je naziv za debele taložine praha i sitnog pijeska. U naše je krajeve donošen snažnim vjetrovima tijekom ledenog doba (pleistocena) s rubova ledenih pokrova u srednjoj i istočnoj Europi. Prema akademiku, geomorfologu Andriji Bognaru, les i lesu slični sedimenti pokrivaju trećinu površine Hrvatske. No najčešće nisu vidljivi jer su tijekom proteklih 11 tisuća godina izmijenjeni širenjem vegetacije, geomorfološkim procesima i formiranjem tla.
Gotovo okomiti lesni strmac Gorjanovićevog profila usječen je djelovanjem Dunava. Najstarije naslage u njemu taložene su prije više od 140 tisuća godina. U njemu je otkriven i jedini zasada poznati primjer tefre u Panonskom bazenu – akumulacije materijala koji je rezultat neke pradavne vulkanske erupcije vjerojatno na području dalekih istočnih Karpata. Dvije tamne pruge u donjem i gornjem dijelu su tla nastala tijekom kraćih zatopljenja klime između hladnijih razdoblja.
