PRIJETI LI DALIJI OREŠKOVIĆ SKIDANJE ZASTUPNIČKOG IMUNITETA?
Tekst: Panopticum
Foto: HRT
Temeljem usmenih najava iz sabornice, a nakon toga i putem medija, hrvatska javnost imala je priliku laganim tempom saznati kako je Upravni sud Republike Hrvatske 24. veljače 2021. u predmetu Tomislava Karamarka ukinuo odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa pod poslovnim brojem 711-1-834-P-163/16-09-1, nakon koje je on prije pet godina podnio ostavku s mjesta predsjednika HDZ-a i u vladi Tihomira Oreškovića te otišao u političku samoizolaciju.
Odluka Upravnog suda uslijedila je nakon što je Ustavni sud u srpnju 2019. usvojio ustavnu tužbu Tomislava Karamarka i ukinuo odluke upravnih sudova koji su ranije potvrdili odluku Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u medijskoj aferi “konzultantica”.
Da podsjetimo, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na čijem je čelu tada bila Dalija Orešković, sada saborska zastupnica, sredinom lipnja 2016. godine je zaključilo da je Tomislav Karamarko, tadašnji prvi potpredsjednik vlade i šef HDZ-a, bio u potencijalnom sukobu interesa zbog iznošenja osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže s MOL-om, a osobito na sastanku Vijeća za suradnju.
Postane li odluka Upravnog suda pravomoćna, Tomislav Karamarko nema nikakvih prepreka za ponovni ulazak u politiku i obnašanje javne funkcije. Osim toga, s pravomoćnošću ostaje otvoreno pitanje daljnje mogućnosti sudskog, a možda i kaznenog, progona bivše čelnice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa – Dalije Orešković, bez obzira na njen trenutni zastupnički imunitet, ukoliko se utvrdi da je njena ukinuta odluka osim što nije osnovana na zakonu, donešena s ciljem svjesnog nanošenja političke štete Tomislavu Karamarku ili da je, možda, donešena na poticaj trećih osoba. U tom slučaju, hipotetski gledano, cijela brižno sazidana karijera Dalije Orešković, građena upravo na borbi protiv korupcije, pala bi doslovno u vodu.
Novi zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je u izradi već nekoliko godina a koji sa sobom donosi određene preporuke GRECO-a, od kojih će neke biti uvrštene u zakon, a neke ne, možda konačno regulira određene pravne praznine na polju sukoba interesa. Inače, sukob interesa se smatra predvorjem korupcije. Do tada, čini se da narodna izreka u kojoj “batina ima dva kraja” u ovom konkretnom slučaju dolazi do punog izražaja.
