POLITIČKE IGRE S BUNJEVAČKIM JEZIKOM
Tekst: Panopticum
Foto: MVEP/IHJJ
U povodu prijedloga da se na području Grada Subotice kao službeni uvede »bunjevački jezik«, iz aspekta jezikoslovne struke očitovao se Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) iz Zagreba, izražavajući oštro protivljenje takvom prijedlogu.
JEZIKOSLOVNO PITANJE
Iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje naglašavaju da je riječ o jezikoslovnome pitanju te da u ovome i sličnim slučajevima mora prevladati znanstveno, jezikoslovno mišljenje, koje temeljimo na dosadašnjim jezikoslovnim istraživanjima i zaključcima i hrvatskih, ali i srpskih jezikoslovaca te na dijalektološkoj, slavističkoj i općenito poredbenolingvističkoj literaturi.
BUNJEVAČKI GOVOR NIKAD NIJE NAZIVAN JEZIKOM
Naime, bunjevački govor pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji se u suvremenoj srpskoj i hrvatskoj dijalektološkoj literaturi među ostalim naziva mlađim ikavskim zapadnohercegovačko-primorskim te zapadnim ili novoštokavskim ikavskim dijalektom. Ni u relevantnoj slavističkoj ni u poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom, navodi se u priopćenju IHJJ-a.
NOVE PODJELE
Kako IHJJ nadalje dodaje, o pitanju pripadnosti bunjevačkoga govora mnogo se pisalo s hrvatske i srpske strane, a najčešće su se u određivanju njegove jezične pripadnosti analizirali genetskolingvistički i vrijednosni kriterij.
U priopćenju se dalje navodi da kada je riječ o vrijednosnome kriteriju, bunjevačka je književnost od svojih početaka u XVII. stoljeću uklopljena u tijekove hrvatske književnosti. Posebice se to odnosi na djela bunjevačkih franjevačkih pisaca koji se ničim (pa ni isticanjem vlastite pokrajinske odrednice) ne izdvajaju od ostatka svojih slavonskih i bosanskih kolega.
Grad Subotica trebao bi, dakle, u skladu s naputcima jezikoslovne znanosti odbiti jezikoslovno neutemeljen prijedlog za promjenom Statuta Grada Subotice i uvrštavanjem ‘bunjevačkoga jezika’ kao službenoga jezika jer bi usvajanjem toga prijedloga gradske vlasti izazvale nove prijepore, podjele i sporove te obezvrijedili stajališta struke, zaključuje se u priopćenju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
INICIJATIVE NA ŠTETU HRVATA
Da podsjetimo, gradonačelnik Subotice Stevan Bakić podnio je 23. veljače 2021. prijedlog da se promijeni Statut Grada Subotice kako bi se u ravnopravnu službenu uporabu na teritoriju lokalne samouprave uveo i bunjevački jezik i pismo. Kako se navodi u obrazloženju ove odluke, gradonačelnik Bakić je ovaj prijedlog podnio na inicijativu Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, a ući će u proceduru već na sjednici gradske skupštine, u četvrtak 4. ožujka 2021. godine.
Povrh toga, 20. veljače 2021. u Srbiji je okončana javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o kulturi. Hrvati u Vojvodini upozoravaju kako bi predloženim izmjenama toga zakona iz upravljačkih struktura ustanova kulture te Nacionalnog savjeta za kulturu mogli biti isključeni predstavnici manjina, što ocjenjuju i kao potencijalno umanjenje stečenih prava. Važeći Zakon o kulturi usvojen je 2009. godine, a mijenjan je i dopunjavan 2016. te 2020. godine.
DIPLOMATSKE REAKCIJE
O svemu navedenom oglasio se i hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević koji ocjenjuje kako je ova inicijativa ne samo zakonski i pravno neutemeljena, već da u sebi nosi neželjene i negativne političke i društvene posljedice po cjelinu zajedničkih interesa hrvatske manjinske zajednice u Srbiji. Povrh toga, inicijativa je suprotna i ključnim odredbama međudržavnog Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između Hrvatske i Srbije, navodi Biščević. On ističe i kako su Veleposlanstvo i Generalni konzulat u Srbiji s cijelim slučajem upoznali nadležne institucije u Hrvatskoj.
