PODZEMNI SVIJET DINARSKOG KRŠA
Trodnevni biospeleološki simpozij pod nazivom «Podzemna biološka raznolikost Dinarskog krša», koji je okupio istaknute stručnjake iz 12 europskih zemalja održao se u Zagrebu od 22. do 24. rujna 2016. godine. Simpozij je organiziralo Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD) zajedno s Institutom Ruđer Bošković, u povodu dvadesete obljetnice postojanja HBSD-a. Nakon dva konferencijska dana rada, sudionici simpozija su u subotu, 24. rujna iz Zagreba otputovali na stručnu terensku ekskurziju u nekoliko špilja u blizini Ogulina
Tekst: Marko Tomić
Foto: www.hps.hr
Trodnevni biospeleološki simpozij pod nazivom «Podzemna biološka raznolikost Dinarskog krša», koji je okupio istaknute stručnjake iz 12 europskih zemalja održao se u Zagrebu od 22. do 24. rujna 2016. godine. Simpozij je organiziralo Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD) zajedno s Institutom Ruđer Bošković, u povodu dvadesete obljetnice postojanja HBSD-a. Nakon dva konferencijska dana rada, sudionici simpozija su u subotu, 24. rujna iz Zagreba otputovali na stručnu terensku ekskurziju u nekoliko špilja u blizini Ogulina
POSEBNOSTI KRŠA
Posebnobnosti po kojoj je područje krša vodeće u svijetu, još nije ni dovoljno istraženo a neke njegove vrste će se naći pod prijetnjom izumiranja zbog sve izraženijih klimatskih promjena. Naime, špiljski ekosistemi imaju nisku brojnost i raznolikost organizama, te skromne količina hrane, pa su uz stalnu temperaturu koja u njima vlada i nisku toleranciju organizama na temperaturne promjene povoljni za istraživanje utjecaja globalnog zatopljavanja na živi svijet podzemlja.
ISKUSTVA IZ ITALIJE
Tako su na primjer talijanski stručnjaci pokrenuli računalni model s kojim namjeravaju paralelno provesti i terenski monitoring, koji bi na primjeru složenih ekoloških sustava 36 špilja u zapadnom dijelu talijanskih Alpa, dao upute kako bi globalno zatopljenje moglo utjecati na odabrane skupine špiljske faune. Jedno od najistraženijih dijelova Dinarskog krša je talijanski dio Krasa oko grada Trsta. Na području od 211 četvornih kilometara zabilježeno je 3186 pećina i jama. Istraživanja podzemne faune, koja su ondje počela krajem 19. stoljeća, do sada je rezultiralo nalaskom 123 špiljske vrste od kojih se više od 100 smatra endemičnim za usko područje Krasa oko talijansko-slovenske granice.
RIJEKA KRKA KAO SVJETSKI FENOMEN KRŠA
Kao primjer velikog napretka u istraživanju i upoznavanju podzemne faune Hrvatske, na međunarodnom simpoziju posebno je istaknut Nacionalni park Krka kao svjetski krški fenomen, a čija je izložba fotografija istovremeno s održavanjem simpozija otvorena u auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Naime, u posljednjih dvanaest godina, HBSD je putem više znanstvenih projekata istražio gotovo 60 pećina i jama NP Krka i kroz elaborate dokumentirao podatke o 175 podzemnih vrsta. Među njima je jedna nova vrsta, a desetak ih je u postupku znanstvenog opisivanja.
