KOLUMBIJA – OD ANDA DO KARIPSKOG MORA
Tekst: dr. sc. Zoran Stiperski
Foto: National Geographic
Nesvakidašnje osamnaestodnevno studijsko putovanje po Kolumbiji s naglaskom na civilizacijske različitosti održat će se od 17. srpnja do 3. kolovoza 2025. godine. Putovanje po Kolumbiji započinje u Bogoti, glavnom gradu latinoameričke zemlje koja se proteže od karipskog mora do Tihog oceana.
Bogota je bila jedna od nekoliko velikih španjolskih metropola – uz Buenos Aires, Mexico City i Limu, iz kojih su upravljali svojim carstvima u Latinskoj Americi. Kulturološkoj kompleksnosti treba dodati izvanredna područja iznimne prirodoslovne ljepote i važnosti.
Kratak opis putovanja
Putovanje obuhvaća kolumbijsku prirodoslovnu različitost, od planinskih Anda, preko obala Karipskog mora do pustinjskih predjela unutrašnjosti uz posjet najvećim kolumbijskim gradoveima – Bogoti, Medellinu, Cartageni i Caliu. Putovanje uključuje arhitekturu španjolskih kolonijalnih gradova (Popayan, Salento), suvremenu umjetnost (Muzej Botero) i umjetnost u pretkolumbovskim arheološkim iskapanjima (San Agustin) te nekoliko nacionalnih parkova (Tayrona, Purace i Los Nevados) te mjesta na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne i prirodne baštine (utvrda u Cartageni, arheološki park San Agustin i dolina Cocora).
Podsjetimo, Kolumbijsko-panamska granica je kopnena granica Južne i Srednje Amerike. Od južnoameričkih država graniči s Venecuelom, Brazilom, Peruom i Ekvadorom. Površina Kolumbije je 1,1 mil. km2, što je dvaput više od Francuske ili skoro 20 puta više od Hrvatske. U Latinskoj Americi, prostorno veći od Kolumbije su samo Brazil, Argentina, Meksiko i Peru. Ukupno ima 50 milijuna stanovnika. Kolumbija je naseljena najmanje 14.000 godina.
Kolumbija ima najvišu stopu bioraznolikosti po kvadratnoj milji na svijetu, ponajprije radi amazonske prašume, te dodatno andskih visoravni, travnjaka, pustinja i obala oceana. Kolumbija je jedina zemlja Južne Amerike koja izlazi na obale Atlantskog oceana (Karipsko more) i Tihog oceana.
Kraći opis pojedinih mjesta posjeta
Bogota je glavni grad Kolumbije. Sam grad ima 8 milijuna stanovnika, a šire metropolitansko područje skoro 12 milijuna. Grad je osnovan španjolski konkvistador Gonzalo Jimenez de Quesada kao glavni grad Novog kraljevstva Granade 1538. Od tada do danas, Bogota je uvijek glavni grad španjolskih carstava i neovisne Kolumbije. Bogota se nalazi u središtu Kolumbije na visoravni Savana, na nadmorskoj visini od 2.640 metara. Ističe se snažnim gospodarstvom, financijskim aktivnostima, jakom zračnom lukom i brojnim sveučilištima. Jedan je od najutjecajnijih gradova Latinske Amerike (odmah iza Mexico City, Sao Paula, Buenos Airesa i Santiago de Chile). Grad ostvaruje četvrtinu bruto domaćeg proizvoda Kolumbije.
Zipaquira je grad 50 km udaljen od Bogote. Grad je poznat po podzemnoj crkvi (katedrali) izgrađenoj u rudniku soli. Zipaquira je španjolski kolonijalni grad što se najbolje vidi na glavnom trgu okružen starim zgradama. Ima 130.000 stanovnika.
Pustinja Tatacoa je drugo najveće sušno područje u Kolumbiji, odmah iza poluotoka Guajira. Površina pustinje je 330 km2. Pustinja je presijecano suhim kanjonima. Dvije boje dominiraju: oker, crvenkasta i siva. Rijetki kaktusi dosežu visinu do pet metara. Tatacoa nije tipična pustinja, već ju zovu i suha tropska šuma.
Villavieja je grad u blizini pustinje Tatacoa. Smješten je na obali rijeke Magdalena. U gradu je smješten astronomski opservatorij.
San Agustin arheološki park je veliko arheološko područje iz pretkolumbovskog razdoblja koje sadrži najveću zbirku vjerskih spomenika i megalitskih struktura u Latinskoj Americi. San Agustin je najveća svjetska nekropola. Vrijeme nastanka kipova nisu sigurni, ali se vjeruje da su isklesani između 5. i 400. godine. Prvi je opisao španjolski misionar Fray Juan de Santa Getrudis sredinom 18. st. Park se nalazi u gornjem slivu rijeke Magdalene, 520 km južno od Bogote.
Popayan je grad osnovan u 16. st. na nadmorskoj visini od 1760 metara. Poznat je kao „bijeli grad“, jer je bijele boje većina kolonijalnih zgrada u središtu grada. Popayan je rodni grad 17 kolumbijskih predsjednika, te brojnih pjesnika, slikara i skladatelja. Sveučilište Cauca je osnovano 1827., i ujedno jedno od najuglednijih u Kolumbiji. Grad je pogodio razoran potres 1983. UNESCO je proglasio Popayan gradom gastronomije te procesiju tijekom Uskrsnog tjedna remek-djelom usmene i nematerijalne baštine.
NP Purace nalazi se u Andama, u lancu središnjih Kordiljera. Glavna obilježja je stratovulkan Purace i vulkani Azucar i Coconuco, te izvorište četiriju rijeka; Magdalena, Cauca, Japura i Patia. Nadmorska visina vulkana je od 4.500 do 5.000 metara nad morem. Posebnost su 200 vrsti orhideja, a od životinjskog svijeta ističu se medvjedi, tapiri, pume, kondori i majmuni.
Cali je treći, iza Bogote i Medellina, najveći grad Kolumbije s oko 2,3 milijuna stanovnika. Grad je osnovao španjolski istraživač Sebastian de Belalcazar u 16. st. Gospodarska baza početkom 20. st. bila je proizvodnja šećera. Valovi useljenika stižu 1950-ih i 1960-ih godina. Danas je najvažnija prehrambena industrija. Grad je poznat kao prijestolnica salse.
Buga je grad podignut u 16. st. od strane Španjolaca. Grad je nadaleko poznat po bazilici Gospodara čuda koja privlači godišnje preko tri milijuna hodočasnika. Gospodar čuda pojavila se u današnjoj Bugi u 16. st. Bazilika je najpoznatije katoličko nemarijansko svetište u Americi.
Salento je manji, izolirani grad u području doline Cocora, poznate po plantažama kave. Radi svoje izoliranosti grad je zadržao svoje tradicionalnu kolonijalnu arhitekturu, najviše od svih gradova u dolini kave. Također, zadržao je mirni i opušteni način života. Povijesna jezgrada grada upisana je na UNESCO-v popis svjetske baštine kao dio kulturnog krajolika kave 2011. godine. Ime je dobio po talijanskom gradu Salento.
Filandia je manji grad u području doline Cocore, doline kave. Sam grad se u prošlosti bavio obradom metala, posebno zlata i bakra. Grad je dio kulturnog krajolika kave i u njegovoj okolici se nalazi NP Los Nevados. Dolina Cocora je dio NP Los Nevades. Dolina Cocora je poznata po voštanoj palmi Quindio koja je nacionalno kolumbijsko drvo. Palma raste na vlažnim planinskim šumama Anda u Kolumbiji. Palma može narasti do visine od 45 metara, pa rijetko i do 60 metara. Listovi su dugi od 185 do 540 cm. Dojmljiva je visina palme s rijetkom i malom krošnjom na vrhu, kao neki čuperak. Dolina Cocora je dio kulturnog krajolika kave.
NP Los Nevados je smješten u središnjim Kordiljerima kolulmbijskih Anda. U parku se nalaze vulkani i ledenjaci. Ledenjaci su oblikovali reljef na nadmorskoj visini iznad 3000 metara nad morem. Linija leda danas je iznad 4800 metara nad morem. Na nižim dijelovima dominiar andska voštana palma. Od životinjskog svijeta spomenimo papige, kondore, tapira, medvjeda i pume.
Medellin je drugi najveći grad Kolumbije sa 2,5 milijuna stanovnika, a njegovo metropolitansko područje ima 4 milijuna stanovnika. Grad je osnovan početkom 17. st. od strane Španjolaca. Tijekom 19. st. bio je važno trgovačko središte trgujući sa zlatom i kavom. Posljednjih godina grad je postao industrijski dinamičan, turistički privlačan i globalno utjecajan. Poznat je nadaleko po svojoj inovativnosti.
El Penol Guatape je poznato izolirano kameni greben odnosno gromada u gradu Guatape. Pošto je riječ o granitu, otporan je na atmosferske utjecaje i eroziju. Granitna stijena El Penol uzdiže se 200 metara u odnosu na okolni prostor. Do vrha stijene vode stubište sa 708 stuba. Stijena je stara oko 65 milijuna godina. Kolumbijska vlada je još 1940-ih stijenu proglasila nacionalnim spomenikom.
Santa Marta je lučki grad na obali Karipskog mora (dio Atlantskog oceana) na sjeveru Kolumbije. Grad su osnovali Španjolci početkom 16. st. Santa Marta je jedna od prvih španjolskih naselja i najstariji preživjeli grad u Kolumbiji. Područje grada bila je naseljeno domorodačkim stanovništvom koje se bavilo poljoprivredom i prije dolaska Španjolaca. Simon Bolivar bio je osloboditelj većeg dijela Južne Amerike i proveo je posljednje tjedne svog života u Santa Marti. Pokopan je u katedrali Santa Marta, ali naknadno su njegovi posmrtni ostaci prebačeni u venecualski Caracas.
NP Tayrona se prostire od karipske obale do 900 metara nadmorske visine planinskog lanca Sierra Nevada de Santa Marta. Osim po raznovrsnosti flore i faune, pronađeni su arheološki ostaci drevnih ljudskih naselja sve do 16. st. i dolaska Španjolaca. U njegovom priobalnom dijelu prostiru se koraljni greben.
Cartagena je jedna od glavnih luka Kolumbije na karipskoj obali. Povijesna uloga Cartagene je bila poveznica na putu do Zapadne Indije. U španjolsko doba bila je ključna luka za izvoz bolivijskog srebra u Španjolsku i uvoz porobljenih Afrikanaca. Luka se mogla lako obraniti od pirata s Kariba. Grad je osnovan od strane Španjolaca u 16. st., ali je područje grada naseljeno 4.000 godina prije Krista. Danas ima blizu milijun stanovnika.
Leticia je najjužniji kolumbijski grad smješten u području Amazone, na tromeđi Kolumbije, Brazila i Perua. Leticia je dugo bila kolumbijska otpremna točka tropskih riba za akvarije. Grad je povezan s ostalim dijelovima Kolumbije zračnim prometom. Ne postoji cestovna povezanost s ostalim dijelovima Kolumbije.
Izlasci i zalasci Sunca
Bogota: 5:52 – 18:12
Cartagena: 5:50 – 18:27
Popayan: 6:06 – 18:19
Zagreb: 5:31 – 20:33
Paralele
Bogota: 4° 36′ (južno od ekvatora, žarki pojas)
Cartagena: 10° 23′ (južno od ekvatora, žarki pojas)
Popayan: 2° 26′ (južno od ekvatora, žarki pojas)
Zagreb: 45° 48′ (sjeverni umjereni pojas)
Vremenska zona
Zagreb 12:00 sati = Bogota, Cartagena, Popayan 5:00 sati
Klima (prosječne temperature i padaline za srpanj)
Bogota: 8° C – 18° C (prosjeci), padaline 45 mm Cartagena: 26° C – 32° C (prosjeci), padaline 110 mm Santa Marta: 26° C – 34° C (prosjeci), padaline 60 mm Cali: 19° C – 31° C (prosjeci), padaline 30 mm Medellin: 17° C – 28° C (prosjeci), padaline 120mm Nevia (Villavieja): 24-34° C (prosjeci), padaline 30 mm Dolina Cocora: 18°-27° C (prosjeci), padaline 130mm Zagreb, srpanj: 17°-29° C (prosjeci), padaline 84mm
Napomena: Prosječne temperature u Kolumbiji su od niže (Bogota) do više (Santa Marta, Nevia) nego u Zagrebu za nekoliko stupnjeva Celzijusa. Niže su temperature u područjima viših nadmorskih visina, a više su uz obale Karipskog mora i unutrašnje pustinje. Količine padalina su niže u većem dijelu Kolumbije, osim u Medellinu, Cartageni i dolini Cocora, nego u Zagrebu u srpnju. Općenito se smatra da je srpanj-kolovoz povoljno vrijeme za putovanje po Kolumbiji.
